Transparency: Korupcija u svim zemljama EU-a
Transparency International (TI) je Evropskom parlamentu (EP) predstavio prvi izvještaj o pitanju korupcije u 25 zemalja Evropske unije (EU).
Grčka, Italija, Portugal i Španija, navodi se u izvještaju, imaju ozbiljne mane u javnom sektoru i duboko ukorijenjen problem nedovoljne efikasnosti, zloupotreba i korupcije koji se nedovoljno kontroliraju i ne sankcioniraju.
Iako se posebno ističu te četiri zemlje, glavni zaključak izvještaja je da korupcija itekako prožima sve zemlje EU.
Političari u korijenu problema
Nijedna se zemlja članica EU, prema izvještaju o korupciji, ne može pohvaliti.
Skandinavske zemlje su u prosjeku uspješnije od južnoevropskih zemalja kada je u pitanju borba protiv korupcije, ali kada su u pitanju pojedine, specifične institucije, duboko u upozoravajućem crvenom nalaze se političke stranke, javni sektor, biznis i pri dnu popisa čak antikorupcijske agencije.
Direktor TI Cobus de Swardt naglašava da je upravo zbog toga korupcija problem u svim zemljama.
“I političari su u korijenu tog problema. Korupcija je jedan od kritičnijih problema i političari to i dalje ne shvataju dovoljno ozbiljno”, kaže on.
Uprkos tome ostaje pozitivan, protiv korupcije se itekako moguće boriti, kaže.
“Da, svakako. Vjerujem da i ako pogledate povijesno, gdje se borba protiv korupcije nalazila prije 20, prije 10 i čak pet godina. Postigli smo značajan napredak.”
No, institucije koje bi trebale sprečavati korupciju i graditi demokratiju slabije su nego što se o njima misli, uvjereni su sudionici rasprave o toj temi.
Političari trebaju izbjegavati sukob interesa, primanje mita, ali i poklona pojedinih kompanija.
U EP u Briselu postoji pravilo da se ne smije primiti poklon skuplji od 150 eura.
Cornelis de Jong, zastupnik u EP-u objašnjava: “Mislili smo da smo tim pravilom našli dobro rješenje, jer je prije toga u ovom parlamentu sve bilo moguće, pa smo napravili velik korak naprijed, ali dobio sam puno e-mailova ljudi koji su mi rekli: ‘Znate li vi koliko je to? 150 eura je za mene četvrtina moje plate, a za vas samo jedan poklon.'”
Ideja da taj prag snize na 50 eura ne nailazi na odobravanje, pa je, za sada, samo volonterska stvar pojedinca.
Kao što je na kraju, ipak, i samo stvar pojedinca kako će se odazvati na ponudu mita.
Slovenskog zastupnika Zorana Thalera u EP-u na kušnju su stavili engleski novinari koji su se predstavili kao lobisti i koji su mu ponudili novac u zamjenu za određene amandmane na jedan od zakona.
Košta 120 milijardi eura
I sve to snimili skrivenom kamerom.
Evropski ured za borbu protiv prevara nedavno je odlučio da Thaler nije počinio prekršaj.
Ipak, korupcija takve vrste postoji.
Prema procjeni Evropske komisije (EK), porezne obveznike košta 120 milijardi eura na godinu.
Borba protiv korupcije, više transparentnosti i bolje upravljanje bit će neporeciv dio za održivo rješenje finansijske krize u Evropi.
Jer, korupcija je, između ostaloga, i jedan od razloga za aktuelnu finansijsku, ekonomsku krizu u Evropi.
Zbog toga ostaje i pod budnim okom briselskih institucija.
Izvor: Al Jazeera