Zoellick: Izlaz Grčke jača krizu u eurozoni

Zoellick: Njemačka nije voljna i dalje finansirati druge dok ne budu provedene reforme (Reuters)

Odlazeći predsjednik Svjetske banke (SB) Robert Zoellick pozvao je lidere država eurozone i institucija Evropske unije (EU) da budu spremni za slučaj da Grčka napusti monetarnu uniju 17 zemalja članica.

Ukoliko Grčka napusti eurozonu, nemoguće je predvidjeti kako će se dalje širiti kriza, isto kao što je krah američke banke Lehman Brothers, na početku globalne finansijske krize 2008. godine, imao nesagledive posljedice, napisao je on u članku za londonski poslovni dnevnik Financial Times.

Zoellick ističe kako bi odlazak Grčke bio udar na povjerenje investitora u druge zemlje eurozone i, kada se to desi, neće biti vremena za sazivanje samita ministara finansija na kojem bi se raspravljalo o izgledima i politici postepenih reformi.

“Na uspaničenim tržištima investitori bježe ka sigurnijim investicijama i pri tom šire požar”, poručio je Zoellick, koji je u karijeri bio, između ostalog, direktor investicijske banke Goldman's Sachs, američki trgovinski predstavnik i pomoćnik državnog sekretara SAD-a.

Koliko može ECB

Prema njegovim riječima, lideri eurozone trebaju biti spremni – psihološki i kroz Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM) – rekapitalizirati banke i Evropskoj centralnoj banci (ECB) osigurati dodatna sredstva za finansiranje banaka sa slabim garancijama ili onih koje su na ivici solventnosti, kao i postići sporazum o osiguravanju srednjoročnih sredstava za zemlje poput Španije.

Zoellick je, međutim, izrazio sumnju u to hoće li ECB moći reagirati brzo, sveobuhvatno i snažno kako bi se spriječilo izbijanje krize, budući da postoje razlike među članovima u upravljačkim strukturama banke.

Čak i ako ECB upumpa ogromna sredstva, primijetio je on, to možda neće biti dovoljno, jer vlade moraju garantirati depozite banaka i vjerovatno druge oblike kapitala.

“Malo je vjerovatno da su dovoljne garancije pojedinih država članica eurozone i zato je nužno da ECB to dodatno jamči. Međutim, prilično je nejasno jesu li lideri eurozone spremni na ovaj korak”, ocijenio je prvi čovjek SB-a.

Poruka Berlinu

Dalje je Zoellik upozorio lidere eurozone da moraju pratiti rizik od nelikvidnosti u korporativnom sektoru.

“Ukoliko bankama budu stavljena na raspolaganje dodatna sredstva, onda treba izvršiti pritisak na njihova rukovodstva da omoguće klijentima kredite”, istakao je on.

Zoellick je sugerirao i djelimično korištenje obveznica eurozone, ali tako da bude očuvana disciplina u finansiranju država članica.

“Ova preporuka nije u suprotnosti s insistiranjem Njemačke na fiskalnoj disciplini i mikroekonomskim reformama. Ovi koraci se moraju učiniti”, istakao je Zoellick, koji razumije da Njemačka nije voljna i dalje finansirati druge dok ne budu provedene ove reforme.

Zoellick je, međutim, poručio vlastima u Berlinu da Njemačka neće ostvariti svoje strateške ciljeve o integriranijoj i fiskalno snažnijoj eurozoni, osim ako ne podrži reforme u drugim članicama i pripremi se da reagira u slučaju širenja krize.

Izvor: Agencije