Izbori za sudbinu Grčke i – eurozone

Predizborna kampanja u Grčkoj je gotova, birači će u nedjelju drugi put u posljednjih šest sedmica izaći na izbore.

Rezultati tih izbora odredit će dalju sudbinu Grčke u eurozoni, a samim tim i sudbinu eurozone.

Prema posljednjim istraživanjima, Grci će se u najvećoj mjeri opredjeljivati između Nove demokratije Antonisa Samarasa i Alexisa Tsiprasa, lidera ljevičarske partije Syriza.

Dugo vremena izbori u jednoj zemlji članici Evropske unije (EU) nisu privukli toliku pažnju.

Analitičari tvrde – kakvi god rezultati bili, izbori će pred evropske lidere staviti niz značajnih pitanja na koja će morati dati odgovor kada se krajem mjeseca budu sastali na samitu EU u Briselu.

Za građane Grčke izbor je jednostavan: nove mjere štednje i fiskalne discipline i zauzvat dobijanje finansijske pomoći od Brisela; ili nepristajanje na briselske uslove, izlazak iz eurozone i vraćanje na nacionalnu valutu.

To su izazovi za novu grčku vladu.

Svakodnevni izazovi

Izazov za Paraskevu Thomu i njenog muža su svakodnevni.

Bez posla su, s neizvjesnom budućnošću i dnevnom borbom za njihovo troje djece.

Paraskeva, nezaposlena kozmetičarka, kaže da već tri mjeseca ne plaćaju rentu od 400 eura, a da od socijalne službe dobijaju pelene i mlijeko u prahu za djecu.

“Kada imate troje djece a nemate posao, pomoć tražite svuda. Prije ću moliti nego da postanem lopov ili da nekog ubijem zbog para”, rekla je ona.

Dan pred izbore Paraskeva i njen muž još nisu odlučili za koga da glasaju.

Dok Evropa gleda širu sliku, članovi prodice Thoma brinu o tome koja će vlada biti bolja za njih, svjesna da problemima koje ima neće doći kraj u skorije vreme.

“Želimo bolje za zemlju i za našu porodicu, ali ne znamo za koga da glasamo. Po kom kriteriju da se odlučujemo? Ko god da pobijedi, dan poslije izbora neće biti dana kada će doći raj i kada ćemo jeste zlatnim kašikama”, kaže Paraskevi Thoma.

Umorni i uplašeni

Na izborima održanim 6. maja nijedna partija nije dobila dovoljan broj glasova da formira vladu.

Bila je to jasna porka Grka da su umorni, da su izgubili strpljenje i da su uplašeni za svoju budućnost.

Ti izbori napravili su i preokret na grčkoj političkoj sceni: Grci su okrenuli leđa dvjema partijama koje su se smjenjivale na vlasti, Novoj demokratiji i PASOK-u.

Isplivale su partije na krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici, a jedna od njih, ljevičarska Syriza, vrlo lako bi mogla dobiti nedjeljne izbore.

Tridesetsedmogodišnji Alexis Tsipras trese grčku političku scenu, a ono što govori prija Grcima, koji smatraju da nisu tretirani isto kao, naprimjer, Španci.

“U dilemi – takozvano spašavanje ili Syriza, odgovor je nadmoćan. Syriza za autonomne ljude, Syriza za jake ljude. Osamnestog [juna] okrećemo stranu i vraćamo ono što nam pripada i ono što su nam ukrali. Kradu od nas već dvije godine a da nas niko ništa ne pita”, izjavio je Tsipras.

Dva uslova

Glavni rival Syrize bit će Nova demokratija, kojoj se okreću oni Grci koji misle da bi izlazak iz eurozone za Grčku značio ulazak u pravi pakao ekonomskog sunovarata.

“Postavili smo dva uslova: nove pregovore s Evropom za nova radna mjesta i ostanak naše zemlje u eurozoni”, kaže lider Nove demokratije Antonis Samaras.

Privrednici i bankari plaše se pobjede Syrize, jer bi bila presječena linija života, kako kažu iz Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Pobjeda Nove demokratije značila bi pozitivne pomake na tržištu i berzama.

To kažu analitičari, a šta kažu građani Grčke – znat ćemo u nedjelju.

Odluka je na njima.

Izvor: Al Jazeera