Zbog krize u penziju sa 80 godina života

Produženjem granice za penzioniranje medicinske usluge i penzije postale bi pristupačnije (AFP)

Predsjednik uprave američke osiguravajuće kompanije American International Group (AIG) Robert Benmos smatra da će nakon evropske dužničke krize granica za odlazak u penziju biti pomaknuta na 70 ili čak 80 godina života.

On objašnjava da bi na taj način penzije i medicinske usluge postale pristupačnije, a da bi ljudi mogli duže raditi i skinuti teret sa mladih.

U Grčkoj je životni vijek 81,3 godine, a Grci efektivno u penziju odlaze sa 59,6 godina.

U intervjuu za Bloomberg, koji je dao u Dubrovniku, Benmos je upozorio da bi izlazak Grčke iz eurozone značio katastrofu ne samo za Grčku već i za cijelu Evropu.

Prema njegovoj ocjeni, građani Grčke moraju shvatiti da ne postoji jednostavan izlaz iz krize, a vlada ih mora natjerati da rade više.

Produženje granice i u SAD-u

Ako se Grci vrate svojoj staroj valuti – drahmi, doći će do ogromne inflacije, što će biti katastrofalno za ljude s fiksnim primanjima, smatra Benmos.

U Grčkoj je životni vijek 81,3 godine, a Grci efektivno u penziju odlaze sa 59,6 godina, što je među najnižim granicama u Evropi.

Četvrtina Amerikanaca iz srednje klase očekuje kako će u penziju ići tek sa 80, a ne sa 65 godina.

Stručnjaci smatraju da bi i u SAD-u moglo doći do produženja granice za odlazak u penziju.

Istraživanja pokazuju da četvrtina Amerikanaca iz srednje klase očekuje kako će u penziju ići tek sa 80 godina, a ne sa 65 godina.

Prema Gallupovom istraživanju, prosječna životna granica za penzioniranje u SAD-u dostigla je 67, a prije samo deceniju bila je 63 godine.

Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka Amerikanci su u penziju išli sa 60 godina.

Izvor: Agencije