Utjecaj francuskih i grčkih izbora na Evropu
U Francuskoj je socijalist Francois Hollande pobijedio predsjednika Nicolasa Sarkozya, otvarajući pitanja o budućnosti štednje u cijeloj Evropi, mišljenja su ekonomski stručnjaci.
“Promjena u vodstvu donosi nesigurnost, jer ne znate tačno u šta ulazite”, rekao je Ryan Detrick, viši tehnički strateg kompanije Schaeffer Investmen Research.
“To neće biti signal da krene prodaja, ali nova vlast u Francuskoj može izazvati napetost ulagača koja će se odraziti širom globalnih finansijskih tržišta”, rekao je Detrick.
Hollande je u kampanji isticao potrebu da se više fokusira na ekonomski rast za smanjenje javnog duga, za razliku od štednje, koja je glavni politički recept tokom tri godine evropske dužničke krize.
Iako treba vidjeti u kojoj će mjeri Hollande provoditi svoj plan rasta, njegovo protivljenje štednji izaziva zabrinutost oko moguće saradnje s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, glavnom zagovornicom štednje.
‘Status quo’
Međutim, mnogi ekonomisti i tržišni stratezi kažu da će Hollande vjerojatno nastaviti politiku održavanja fiskalne discipline, te također nastojati zadržati dobre odnose s Njemačkom.
Iako može biti nekih “početnih trvenja s Merkel”, Hollande će na kraju stvoriti svoju vezu s njemačkom čelnicom, rekao je Antonio Barroso, analitičar iz kompanije za politička istraživanja Eurasia Group.
“Hollande je vrlo pragmatičan”, rekao je Barroso. “On zna da je Njemačka njegov najvažniji partner. Oni će morati dogovoriti rješenje za krizu.”
Analitičari smatraju da ne postoji toliko razlika između brojnih politika dvojice kandidata. Hollande i Sarkozy obećali su da će uravnotežiti nacionalni budžet, iako su se razlikovali po pitanju poreza, pri čemu je Hollande obećao uvesti porez bogatima.
“Na kraju, nema velikog odmaka od ‘statusa quo'”, rekao je Barroso.
Ni drugi nisu tako zabrinuti, ističući da prava priroda Hollandeove politike još nije poznata.
“Kao što tvrdim već neko vrijeme, ne mislim da morate biti pretjerano zabrinuti zbog odlaska Sarkozyja i dolaska Hollandea, ali mi nećemo upoznati ‘prave boje’ Hollandeove politike prije parlamentarnih izbora 17. juna”, rekao je u nedjelju glavni ekonomist Unicredita Erik Nielsen za američke medije.
Pitanje Grčke
U međuvremenu, u Grčkoj su birači donijeli strmoglave gubitke vladajućoj koaliciji, otvarajući pitanja o tome kako će se provoditi program štednje te problematične zemlje.
U Grčkoj je vladajuća koalicija doživjela oštar pad podrške u korist stranaka krajnje lijevice i desnice, koje se odlučno protive uvjetima koje su za sanaciju grčkih dugova postavili EU i MMF.
Konzervativna Nova demokratija i socijalistička stranka PASOK, koje dominiraju grčkom politikom već decenijama, zajedno su osvojile manje od 40 posto od ukupnog broja glasova.
ND i PASOK ne mogu formirati još jednu koaliciju, a bit će vrlo teško za obje strane da dogovaraju formiranje vlade s dva velika pobjednika izbora, mišljenja su analitičari.
Radikalna lijeva koalicija (Syriza), koja je najveće izneneđenje izbora sa osvojenih 16,5 posto glasova, najavila je spremnost da uđe u lijevu vladu koja će se protiviti uvjetima za spašavanje Grčke koje su postavili EU i MMF.
Prije izbora njen čelnik Alexis Tsipras je izjavio za britanski list Observer da “Merkel trebali brinuti, a Evropa treba gajiti nadu u nas”.
“Ako se politika štednje nastavi, Evropa je u velikoj opasnosti od raspada. Te politike izazivaju nesreću, nezaposlenost i siromaštvo, kao u 30-ima. Evropa treba društvenu solidarnost, a ne djelovanje prema zakonima tržišta”, rekao je on.
Ako se većinska koalicija ne uspije dogovoriti, Grci će se vjerojatno vratiti na birališta prije ljeta, što pridonosi velikoj nesigurnost u eurozoni u vrijeme kada dužnički problemi Španije već drže tržišta na rubu, prenose mediji.
Izvor: Al Jazeera i agencije