Opozicija vodi na iranskim izborima

Prema nepotpunim rezultatima sa biračkih mjesta, konzervativni politički oponenti predsjednika Irana Mahmouda Ahmadinejada ubjedljivo vode poslije drugog kruga parlamentarnih izbora i osvojili su solidnu većinu, prenosi AP.

Prenoseći iranske državne medije, AP navodi da su pristalice Ahmadinejada osvojile u petak osam od 65 poslaničkih mjesta, opozicija 20, a još 11 mandata dobili su nezavisni kandidati.

U prvom krugu, održanom 2. maja, većinu glasova osvojili su konzervativci i pristalice vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Ali Khamneija, koji su u koaliciji, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

U prvom krugu, održanom 2. maja, većinu glasova osvojili su konzervativci i pristalice vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Ali Khamneija.

Političari bliski aktuelnom predsjedniku skupštine Ali Larijaniju i gradonačelniku Teherana Mohammadu Bakiru Khalibafu, formirali su Ujedinjeni front konzervativaca, koje kritizira Ahmadinejada zbog ekonomske situacije u kojoj se Iran nalazi i provođenje racionalističke politike.

Njima nasuprot stoji Front za nastavak Islamske revolucije, koji se smatra predstavnikom Khamneijevih stavova.

‘Mlitava’ politika

Ajatolahove pristalice osuđuju “mlitavu” politiku Laridjanija i Khalibafa, štite Ahmadinejada, ali oštro kritiziraju njegovog saradnika Esfandijara Rahima Mashaija, koji smatra da Iran treba biti prijatelj svih naroda, uključujući izraelski, navodi ruska agencija.

U prvom krugu, u martu, Ahmadinejadovi protivnici već su osvojili veliku većinu u skupštini sa 290 mjesta.

U 33 izborne jedinice birani su poslanici za 65 od ukupno 290 mjesta u parlamentu, a glasalo se i u Teheranu, koji treba dati još 25 poslanika.

U prvom krugu, kada je glasalo 64 posto građana s pravom glasa, izabrano je pet poslanika iz Teherana, koji daje ukupno 30 predstavnika u parlament.

Novi saziv parlamenta počet će rad 27. maja.

Izbori za “medžlis” drugi su takvih razmjera poslije predsjedničkih izbora od 12. juna 2009. godine, nakon čega je pogoršano unutarpolitička situacija, podsjeća RIA Novosti.

Predsjednički izbori dogodine

Ubjedljivu pobedu tada je osvojio Ahmadinejad, s više od 60 posto glasova, a njegov glavni protivkandidat i lider iranske opozicije Mir Hosein Musavi više od 30 posto, poslije čega je opozicija optužila vlast za falsificiranje i tražila poništenje rezultata.

U neredima koji su uslijedili u Teheranu je poginulo najmanje 30 ljudi, a oko 1.000 je uhapšeno.

Iranski parlament mogao bi utjecati na trku za izbor Ahmadinejadovog nasljednika sljedeće godine.

Naredni izbori za predsjednika Irana bit će održani iduće godine, a prema izbornom zakonodavstvu, šef države ne može se kandidirati više od dva puta zaredom.

Zapadne agencije ocjenjuju da bi, iako nema direktnu kontrolu nad glavnim političkim pitanjima u zemlji, iranski parlament mogao utjecati na trku za izbor Ahmadinejadovog nasljednika sljedeće godine, kada sadašnjem predsjedniku ističe drugi i posljednji mandat.

Izvor: Agencije