Irci na referendumu o fiskalnom paktu
Irska je jedina zemlja članica Evropske unije i eurozone koja će o potpisivanju evropskog fiskalnog pakta odlučivati na referendumu koji će biti održan u četvrtak.
Kako je iz Dublina izvijestila reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak, rezultat referenduma odredit će budućnost Irske i njene privrede, no neće biti presudan za provođenje tog evropskog sporazuma, jer dovoljno je da ga prihvati 12 od 17 članica eurozone.
Fiskalni pakt nisu prihvatile jedino Velika britanija i Češka. On za zemlje potpisnice donosi niz pravila koja bi trebala ograničiti javni dug i zabraniti deficit.
Trećina građana neodlučna
Kay Duyle, knjigovotkinja u privatnoj firmi, kazala je za Al Jazeeru da joj je plata zbog krize smanjena za 10 posto, ali zbog toga se ne žali.
“Tu se ništa ne može. Jer, možete biti i u goroj situaciji, znate. Teže je ljudima koji imaju velike kredite, koji su izgubili posao, i koji su ostali bez domova“, kazala je ona.
Duyle nije odlučila hoće li glasati za ili protiv fiskalnog pakta.
Kako je izvijestila Kiseljak, prema istraživanjima,čak jedna trećina građana Irske još nije odlučila kako će glasati na referendumu.
„Manje stranke uglavnom lijeve orijentacije nagovaraju građane da glasaju protiv sporazuma, dok su i vladajuća koalicija ali i najveća oporbena stranka za sporazum”, kazala je ona.
Argumenti za i protiv
Za Vladu nema dvojbe – fiskalni pakt Irskoj donosi sigurnost.
“Irski oporavak ovisi o stabilnosti eura“, kaže ministrica evropskih poslova Lucinda Creighton. „Moramo reći ‘da’ jer trebamo pristup evropskim fondovima od 700 milijardi eura, koji će biti na raspolaganju zemljama eurozone koje se nađu u teškoćama. Pristajanje na pakt donosi sigurnost da ćemo imati pristup tim fondovima od jula 2013.”
Protivnici tvrde da bi pakt bio nastavak politike koja se u cijeloj eurozoni, pa i u Irskoj, provodi već četiri godine.
To je politika štednje i oštrih rezova, koja nije donijela ništa dobrog, tvrdi Richard Boyd Barrett, iz Ujedinjenog lijevog saveza.
“Donijela je katastrofu, veću nezaposlenost, smanjivanje javnog sektora i ekonomsku stagnaciju. Ne smijemo nastaviti tim smjerom. Moramo se fokusirati na zapošljavanje, rast privrede, investicije, ako želimo izaći iz ove duboke ekonomske krize s kojom se suočavamo“, rekao je on.
Nezaposlenost se u Irskoj u posljednjih pet godina učetverostručila. Samo u građevinskom sektoru bez posla je ostalo oko 170.000 ljudi.
Posrnuli ‘Keltski tigar’
Ekonomska kriza je na specifičan način pogodila zemlju, koja je prije bila sinonim za privredni uspjeh i zato nazvana „Keltskim tigrom“.
„Zamah na tržištu nekretnina skupo ju je stajao. Cijene nekretnina u krizi su pale za 50 posto, što je dovelo do kolapsa banaka koje su financirale tu golemu izgradnju, a banke je onda spašavala država“, izvijestila je Kiseljak.
Zbog toga profesor ekonomije Constantin Gurdgiev, s čuvenog Trinity koledža, smatra da su rasprave o fiskalnom paktu suvišne.
“Referendum troši previše vremena i energije u ekonomiji i ima malo veze s našim ekonomskim problemima. Zato što je naš najveći problem prezaduženost. Rasprava o tome šta će se ili neće dogoditi u slučaju ‘za’ ili ‘protiv’ je čisto akademska“, kazao je on.
Irska je već dva puta bila kolebljiva članica Evropske unije.
I sporazum iz Nice i Lisabonski ugovor Irci su prihvatili na referendumu, ali tek iz drugog pokušaja, podsjetila je Kiseljak.
Izvor: Al Jazeera