Neformalni samit zbog krize u eurozoni

Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije okupili su se u srijedu na neformalnoj večeri kako bi razmotrili prijedloge za okončanje dužničke krize i stabilizaciju eura.

Očekuje se da će se na večeri, koja je počela u šest popodne, najviše diskutirati o prijedlogu francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da se uvedu euroobveznice, kojima bi se dugovi prezaduženih zemalja poput Grčke, Španije i Portugala objedinili, a za njih bi garantirala Evropska centralna banka.

Ovom prijedlogu dosad se najglasnije protivila njemačka kancelarka Angela Merkel, s obzirom na to da bi u slučaju usvajanja takvog prijedloga najveći teret snosila Njemačka.

Barroso: EK podržava Grčku

Evropska komisija odlučna je da Grčka ostane članica eurozone i preduzet će sve da se to i dogodi, izjavio je Barroso, prenose agencije.

“Upravo sam se susreo s prelaznim premijerom Grčke Panayotisom Pikramenosom. Njegova vlada odigrat će u sljedećim sedmicama ključnu, ali jasno definiranu ulogu”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, zemlje eurozone pokazale su vanrednu solidarnost s narodom Grčke i donesena je odluka za nastavak finansijske pomoći Grčkoj, dok god se za to bude bilo potrebe, pod uslovom da bude nastavljena primjena strukturnih reformi, koje su neophodne da bi došlo do ponovnog rasta grčke ekonomije.

“Grčki narod je podnio velike žrtve. Želio bih da je za Grčku postojao lakši način da prevlada krizu s kojom se suočava. Činjenica je, međutim, da je ovo najmanje težak način da se u potpunosti primijeni drugi dio programa o kome je postignuta saglasnost između Grčke i njenih međunarodnih partnera”, poručio je Barroso.

On je istakao da ovo predstavlja najbrži put za oporavak i dodao da će EU učiniti sve da grčkom narodu taj put olakša.

Za mandata Nicolasa Sarkozyja, prije odlaska u Brisel bivši francuski predsjednik razgovarao bi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Susret u Jelisejskoj palači

No, prije samita EU-a u srijedu ujutro u Jelisejskoj palači susreli su se novi francuski predsjednik Francois Hollande i španski premijer Mariano Rajoy.

Hollandeu je ovo prvi evropski samit, dok Rajoy dolazi s dugom španskih banaka koji je procijenjen na 180 milijardi eura.

Jesu li se dogovorili kako omekšati stav Angele Merkel, koja se protivi izdavanju zajedničkih euroobveznica, saznat će se tek u srijedu navečer.

Mariano Rajoy, španski premijer, kaže: 

“Evropa treba dati odgovor. Mora, jer više ne možemo ovako – s velikim razlikama u poimanju finansija. Štaviše, zato te razlike u kontroli troškova, u koje vjerujemo kao Evropljani, završe tako da nemaju nikakvog efekta. Tako da ću  ja postaviti pitanje likvidnosti, finansiranja i održivosti i to je za mene danas najvažnije.”

Merkel je podržala francuskog predsjednika, koji u žarište plana za spas ekonomije eurozone na prvo mjesto stavlja pospješivanje rasta.

Francois Hollande, francuski predsjednik, smatra: 

“Koja je ideja što se tiče euroobveznica? Ne samo predložiti njihovo izdavanje. Već, također, da se nađe način finansiranja koji bi dopustio zemljama članicama, koje su napravile napore za jačanje svojih financija, da pristupe novcu i najnižim mogućim kamatama.”

U obraćanju u britanskom parlamentu, David Cameron je rekao da grčka budućnost ostaje na grčkom narodu, ali da se odluke šta napraviti za rješavanje dužničke krize, ne mogu zauvijek odgađati.

“Eurozona i Evropa kao cijelina trebaju imati plan za obje mogućnosti. Bilo to jačanje banaka, zaštita finansijskog sistema i osiguravanje odlučnih poteza evropskih institucija da bi se spriječila zaraza”, kazao je Cameron. 

Merkel misli da se do ekonomskog procvata može doći budžetskom disciplinom, štednjom i strukturnim reformama.

Istovremeno, razvoj situacije u Grčkoj njemačka banka Bundesbank procijenila je “visoko alarmantnom”.

Shodno tome, berze su “u crvenom”.

“Bivši grčki ministar Papademos mudar je čovjek. Svjestan je da Grčka više ne može biti u eurozoni. To je tržišta učinilo malo nervoznima, jer prije nikada nismo imali izlazak zemlje iz zajedničke eurovalute. Zato su tržišta danas nervozna”, objašnjava Robert Halver iz Baader Banka.

Odluka tek 28. juna

Berzovni indeksi do 15 sati su padali: pariski Cac za nešto manje od dva posto, londonski Footsie za 1,75 posto, a frankfurtski Dak gotovo za 1,5 posto.

Ideju izdavanja zajedničkih euroobveznica podržavaju italijanski premijer Mario Monti i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

Stranu njemačke kancelarke, koja zagovara budžetsku disciplinu, podržavaju Finska, Austrija i Holandija.

Nakon preliminarnih dogovora, u Briselu konkretnih odluka u srijedu neće biti. Konsenzus kako spasiti eurozonu očekuje se na samitu Evropske unije 28. juna.

Izvor: Al Jazeera