Parlament može odlučivati nakon raspuštanja
Slovenski ustavni sud riješio je pravnu dilemu imaju li zastupnici nakon formalnog raspuštanja parlamenta pravo donositi zakone, odlučivši da ustavom određena zakonodavna funkcija parlamenta prestaje tek s konstituiranjem novog, saopćeno je u ponedjeljak u Ljubljani.
Do dileme je došlo nakon što je predsjednik države Danilo Tuerk u novembru prošle godine raspustio parlament kako bi mjesec dana nakon toga bili održani prijevremeni parlamentarni izbori, što se dogodilo prvi put, kao posljedica gubitka podrške parlamentarne većine ranijoj vladi Boruta Pahora.
Predsjednik ustavnog suda Ernest Petrič izjavio je u ponedjeljak da je ustavni sud većinom glasova donio tumačenje da zakonodavna funkcija “starog” parlamenta traje sve dok se ne konstituira novi.
Tako ostaje na snazi i pet zakona o kojima su bivši zastupnici nakon suspenzivnog veta državnog vijeća morali ponovo glasati i potvrditi ih neposredno pred lanjske prijevremene izbore.
Osporena imenovanja
Protiv takve odluke glasao je jedan ustavni sudac, a još jedan je izrazio suzdržanost.
Obojica smatraju da parlament, nakon što ga predsjednik države raspusti zbog izbora, ima ograničene zakonodavne mogućnosti koje bi trebalo precizirati.
Neriješenim, međutim, ostaje i dilema koje su nadležnosti vlade nakon što ona izgubi parlamentarnu većinu. Pahorovoj koalicijskoj vladi parlament je izglasao nepovjerenje u septembru prošle godine, a prema ustavu vlada nakon toga smije obavljati samo “tekuće poslove”.
Nova vlada premijera Janeza Janše konstituirana je i počela djelovati tek početkom februara, a Janša je osporio nekoliko stotina kadrovskih imenovanja koja je stara vlada u tom vremenu obavila, rekavši da bi tu dilemu trebalo riješiti na sudu.
Janša je među ostalim kao “ništavnu” nazvao odluku bivše vlade da pri kraju svog mandata u Venecijansku komisiju imenuje Cirila Ribičiča, nekadašnjeg političara ljevice, a inače pravnog stručnjaka za ustavno pravo i bivšeg ustavnog suca.
Izvor: Agencije