Brojni Francuzi neodlučni uoči izbora

Francuski glasači, koji u nedjelju biraju novog predsjednika, očekuju otvaranje novih radnih mjesta i privredni rast, izvijestio je iz Pariza reporter Al Jazeere Saša Delić.
Očekuje se da 35 posto biračkog tijela neće izaći na izbore, te da su mnogi glasači i dalje neodlučni, kazao je on.
Prvi rezultati izbora bit će poznati u 20 sati u nedjelju, a ukoliko ne bude apsolutne većine, dva kandidata koji osvoje najviše glasova idu u drugi krug izbora, zakazan za 6. maj.
Prema ranije objavljenim anketama sada je samo pitanje da li će socijalista Francois Hollande i sadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy ići u drugi krug.
Kako je kazao Delić, „ako bismo sudili po anketama, naredni predsjednik Francuske biće Francois Hollande“.
Hollande i Sarkozy potrošili su najviše vremena tokom kampanje na ekonomsku politiku.
Hollande je najavio otvaranje 60.000 novih radnih mjesta u prosvjeti, te povećanje poreza na 65 posto za ljude koji zarađuju preko milion eura.
Sarkozy tvrdi da to nije moguće ostvariti, te obećava da će do 2016. izbalansirati francuski dug, kazao je Delić.

Sarkozyjev predizborni skup u Nici [AFP/Getty Images]
Sarkozyjev skup
U subotu se Sarkozy posljednji put prije izbora obratio glasačima u Nici.
Predizborni skup, na kojem se okupilo 10.000 simpatizera, održan je na području gdje tradicionalno pobjeđuje desnica.
Sarkozy je upozorio glasače koji namjeravaju podržati kandidatkinju ultradesnice Marine Le Pen da bi njenom pobjedom Francuzi postali „desperatni i mizerni“.
Govoreći o imigrantima, kritizirao je socijaliste što nisu zauzeli čvršći stav, rekavši da Francuska nema resurse da pruži utočište velikom broju imigranata.
Ljevica pokazuje “lažnu velikodušnost i lažni humanizam”, rekao je on.
Cijena izbora
Predsjednički izbori koštat će svakog birača po jedan euro, grad od 20.000 stanovnika 15.000 eura, a državu više od 217 miliona eura, prenose francuski mediji.
“Općina za izbore uglavnom plaća dnevnicu angažiranom personalu”, objasnio je općinski zvaničnik Philippe Laurent izdatke iz budžeta za jedan izborni dan.
Kako prenosi francuski list Figaro, Laurent je naveo da se uoči nedjeljnih izbora, “sređuju prostori u kojima će se glasanje obavljati”.
“To su obično školske učionice ili druge prostorije u javnim ustanovama. Broj upisanih glasača po izbornom mjestu ne smije preći 1.000. Na dan izbora potrebno je na svakom izbornom mjestu angažirati po dvije osobe u dvije smjene koje traju po 12 sati”, dodao je on.
Općina sa oko 20.000 stanovnika obično pošalje 100 svojih činovnika, koji pregledaju izborne listiće glasača i vrše identifikaciju građana.
Država sa svoje strane preuzima troškove glasačkog materijala, kao što su rashodi za štampanje biračkih listića i glasačkih biltena.
Za parlamentarne izbore važi pravilo da kandidati sami štampaju svoj izborni materijal a samo oni koji osvoje najmanje pet posto glasova u prvom krugu izbora imaju pravo na nadoknadu od strane države.
Pravilo koje se također mora poštovati jeste da barem 50 posto korištenog papira mora biti reciklirano.
Prema procjeni u Senatu, gornjem domu francuske narodne skupštine predstojeći predsjednički izbori koštat će francusku državu 217,3 miliona eura, dok bi troškovi za parlamentarne izbore kasnije ove godine mogli dostići 122,3 miliona eura.
Izvor: Al Jazeera i agencije