Farmeri blokirali zemlju u Hondurasu

Vođe farmera su izrazile zabrinutost da će ih vlasti nasilno otjerati sa zemlje koju su trenutno okupirali (Al Jazeera)

Hiljade farmera u Hondurasu započelo je koordiniranu okupaciju zemlje, zauzevši blizu 12.000 hektara širom zemlje, javljaju vlasti.

Više od 3.500 porodica započelo je blokadu u provincijama Yoro, Cortes, Santa Barbara, Intibuca, Comayagua, Francisco Morazan, El Paraiso i Choluteca u utorak, na međunarodni dan seljačke borbe.

Aktivisti kažu da je blokirana zemlja javno vlasništvo i da farmeri imaju zakonsko pravo tu sijati žito.

Zemljoposjednici koji su koristili tu zemlju kažu da su je legalno kupili od vlade.

U srijedu su policajci i vojnici pročitali farmerima naredbu za iseljenje sa šećerne plantaže San Manuel, nakon čega su radnici mirno blokirali plantažu.

Ostale farme su blokirane kasno u srijedu, kažu aktivisti.

Marbel Marquez iz organizacije Via Campesina rekao je da je najveća blokada na karipskoj obali, gdje je blizu 1.500 radnika blokiralo šećernu plantažu.

„Želimo izbjeći bilo koji oblik konfrontacije“, rekao je Marquez, dodavši da farmeri nisu naoružani i nisu koristili silu.

Granica siromaštva

Svađa između vlasnika zemlje i farmera u sjevernoj Aguan dolini dovela je u posljednjih nekoliko godina do nekoliko smrtnih slučajeva među farmerima

Vođe farmera su izrazile zabrinutost da će ih vlasti nasilno otjerati sa zemlje koju su trenutno okupirali.

Aktivisti kažu da su tražili sastanak sa zvaničnicima vlade da se započne dijalog o sporu, te da je blokirana zemlja javno vlasništvo. Dodali su da ih se ne bi trebalo tjerati.

Farmeri kažu da su zemlju čekali 15 godina. Četrdeset posto farmera živi u ekstremnom siromaštvu.

Prema analizama UN-a 53 posto stanovnika Hondurasa živi u seoskim predjelima. Analiza Ekonomske komisije za Južnu Ameriku pokazuje da 72 posto ruralnih domaćinstava živi ispod granice siromaštva.

Cesar Ham, direktor Narodnog agrarnog instituta, rekao je da je blokada zemlje politički motoviran potez sa ciljem destabilizacije vlade.

Krivnju je prebacio na zakonodavca Juana Barahonu.

Izvor: Agencije


Reklama