Najveći štrajk u Sloveniji od nezavisnosti

U Sloveniji je u srijedu održan generalni štrajk zaposlenih u javnom sektoru, protiv mjera štednje koje je najavila koaliciona Vlada premijera Janeza Janše.

Kako je iz Ljubljane izvijestila reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga, 90.000 ljudi izašlo je na ulice tokom najvećeg štrajka u zemlji otkako je prije 20 godina stekla nezavisnost.

Škole u Sloveniji su zatvorene, dok na posao nisu došli mnogi zaposlenici u drugim javnim službama: policiji, zdravstvenim ustanovama i carinskim službama na graničnim prijelazima.

Smanjenje plata

Sindikat je organizirao štrajk u znak protesta zbog prijedloga koalicione vlade desnog centra da smanji plate zaposlenih u javnim službama od sedam do 10 posto.

Slovenija se u posljednje dvije godine suočila sa ekonomskom krizom. Vlada Janeza Janše, koja je formirana u januaru, sada pokušava riješiti probleme uvođenjem mjera štednje, koje će pogoditi mnoge građane.

“Vlada mora smanjiti javnu potrošnju za milijardu eura”, objasnio je ministar rada Andrej Vizajk.

“Ovo je pogrešan potez ako Slovenija želi ekonomski rast”, kazao je lider sindikata Branimir Štrukelj.

Janša je u utorak uvečer na lokalnoj televiziji izjavio kako je došlo vrijeme da “javni sektor prihvati realnost”.

Kako je kazala Hrga, pretpostavlja se da štrajk neće trajati više od jednog dana, jer je Janša ranije izjavio da će štrajkači ostati bez dnevnica.

Sindikalisti su u večernjim satima u srijedu demonstrativno napustili sastanak s prestavnicima vlade, nakon što je vlada zahtijevala da im napismeno dostave svoje usmene prijedloge kako bi ih mogla razmotriti u četvrtak.

“Analitičari procjenjuju da je ovo sada borba za javno mnijenje, da li će ovaj štrajk biti percipiran kao pobjeda vlasti ili sindikata”, kazala je Hrga.

Glavni policijski sindikat prikupio je 2.000 popisa za raspisivanje referenduma, izvijestila je naša reporterka.

Predstavnik sindikata Drago Ščernjavič kazao je za Al Jazeeru da će sindikati u četvrtak pismeno dostaviti vladi svoj prijedlog za smanjenje plata za sedam posto, iako vlada traži 10 posto.

On je kazao da ako ne bude postignut dogovor, „ići će se možda u štrajk, a možda i na referendum“.

„Ako dođe do referenduma, onda smo u jednakopravnom položaju. Mi znamo kakvi su problemi. Ali ako na naše prijedloge niko ne odgovara, onda ćemo ići na referendum. Ovaj zakon koji je sad u proceduri negira 45 zakona“, kazao je Ščernjavič.

Historija zaduživanja

Kako je kazala Hrga, Slovenija je historijski imala neke od najboljih godina od 2004. do 2008. u vrijeme Janšine vlade. Godine 2008. bruto društveni proizvod po glavi stanovnika iznosio je 28.000 dolara, što je bilo 93 posto prosjeka Evropske unije.

Nakon dolaska na vlast Boruta Pahora, koji se suočio sa stopostotnim rastom inflacije od 5,1 posto, zemlja je počela kliziti u probleme.

„Nova Vlada nastavila je s uzimanjem ‘jeftinog novca’, dug zemlje je rastao, a izravnih stranih ulaganja i dalje nije bilo dovoljno. Slovenija se našla među tri europske zemlje koja je u zadnje tri godine doživjela najveći pad BDP-a“, kazala je Hrga.

Nakon što se ove godine vratio na vlast, Janša je poručio da se Slovenija nalazi na „prijelomnoj točki“ i zatražio da se u Ustav hitno unese tzv. zlatno fiskalno pravilo koje ograničava buduća zaduživanja.

Janša je poručio da bi Slovenija ako ne prihvati smanjivanje javne potrošnje, za samo godinu dana mogla doći u situaciju u kojoj je prije nekoliko godina bila Latvija, kada je otpustila trećinu javnih službenika, a plate ostalih smanjila za 20 do 30 posto.

Izvor: Al Jazeera