Prijatelji Sirije priznali SNC

Zemlje članice grupe Prijatelji Sirije priznale su Sirijsko nacionalno vijeće (SNC) kao „legitimnog predstavnika“ svih Sirijaca.

Odluka dolazi nakon sastanka 70 zemalja u Istanbulu u nedjelju, na kojem je vođa sirijske opozicije Burhan Ghalioun apelirao na Prijatelje Sirije da službeno priznaju Vijeće.

Reporter Al Jazeere Adnan Rondić, koji se javio iz Istanbula, kazao je da je SNC „danas prepoznat kao jedan glas sirijske opozicije prema međunarodnoj zajednici“.

Prijatelji Sirije također su dali podršku mirovnom planu u šest tačaka Kofija Annana, specijalnog izaslanika Ujedinjenih naroda i Arapske lige za Siriju.

Kako je izvijestio Rondić, dvije tačke tog plana bile su predmetom pregovora u Istanbulu – zahtjev Assadu da odmah prestane sa ubijanjem civila i uvođenje dvosatnog dnevnog primirja tokom koje bi se pružila humanitarna pomoć ugroženima i izvukli povrijeđeni.

Zapadne i arapske zemjle pozvale su Annana da odredi rokove za iduće korake svog plana.

Prijatelji Sirije saopćili su u zajedničkoj izjavi da Assad nema beskrajno dugo vremena da ispuni obećanja data Annanu.

„Režimu će se suditi prema djelima, a ne obećanjima“, saopćila je ova međunarodna grupa.

Rondić je kazao kako na samitu nije dogovoreno „ništa posebno spektakularno, ali sudionici govore da je ovo ipak jedan važan momenat“.

Međunarodna intervencija

Sudionici sastanka kazali su da Saudijska Arabija i druge Zaljevske zemlje stvaraju fond od nekoliko miliona dolara kako bi finansirali članove Slobodne Sirijske vojske i vojnike prebjegle iz državnih oružanih snaga.

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu kazao je poslije sastanka da međunarodna zajednica „neće dopustiti sirijskom režimu da zloupotrijebi još jednu priliku, koja je zadnja šansa za situaciju u Siriji“.

Sirija je osudila samit, nazvavši ga dijelom međunarodne zavjere za ubijanje Sirijaca i oslabljivanje zemlje.

Ghalioun je ranije u nedjelju kazao na otvorenju sastanka da sirijska opozicija zahtijeva intervenciju međunarodne zajednice kako bi se zaustavilo krvoproliće u ovoj zemlji.

„Zahtijevamo ozbiljnu akciju. Neizbježno je da će sirijski režim propasti. Ne produžavajte katastrofu. Opozicija je ujedinjena – sada je vrijeme da se i vi ujedinite i podržite sirijsku opoziciju“, kazao je on. 

Poruke Lagumdžije i Pusić

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija izjavio je za Al Jazeeru u Istanbulu da zemlje poput ove moraju učiniti sve „da se nekom drugom ne desi ono što se dešavalo nama“.

„Zato imamo moralnu obavezu da budemo prisutni na ovakvim mjestima, da svoje iskustvo prenesemo, da svoju poziciju prenesemo kao nekoga ko je ipak prezivio zločin, preživio genocid, preživio raspad međunarodnog poretka“, rekao je on.

Šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić kazala je da „ako možemo govoriti o nekom konsenzusu, on ide u pravcu potrebe da se planira za tzv. novu Siriju, dakle vrijeme poslije sukoba, i da po mogućnosti do toga dođe postepeno, a ne zaoštravanjem de facto rata, odnosno prelaskom u neku vrstu građanskog rata“.

Otvarajući konferenciju, premijer Turske Recep Tayyip Erdogan, kazao je da međunarodna zajednica ima moralnu obavezu da zaustavi krvoproliće u Siriji.

Erdogan je rekao da „geopolitički interesi ne mogu vladati našim svijetom. Odbijamo takav stav. Odbijamo da prihvatimo situaciju gdje tenkovi pucaju na žene i djecu“.

„Također, vjerujemo da međunarodna zajednica ima moralnu obavezu da djeluje. Moramo biti sigurni da samo naša savjest progovara“, kazao je turski premijer.

„Ključno je da govorimo jednim glasom. Poruka koju pošaljemo sirijskom režimu mora biti vrlo precizna. Krvoproliće u Siriji mora prestati. Mi to zahtijevamo“.

Erdogan je dodao da će međunarodna zajednica biti primorana da  prihvati pravo sirijskog naroda na samoodbranu ukoliko Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) ne preuzme odgovornost da zaustavi nasilje.

On je kazao da Sirijci moraju sami odlučiti o svojoj budućnosti i zatražio izbore u toj zemlji.

Prvi sastanak Prijatelja Sirije održan je u Tunisu u februaru, a francuski šef diplomatije Alain Juppe najavio je da će Francuska uskoro biti domaćin trećeg sastanka ove grupe.

Rusija i Kina, koje su u Vijeću sigurnosti UN-a blokirale provođenje međunarodnih mjera protiv sirijskog režima, nisu članice ove grupe.

Kako je izvijestio Rondić, ove dvije zemlje i dalje bi mogle biti “velika kočnica bilo kakvog dokumenta koji bi potvrdio kredibilnost UN-a kao ključne, krovne međunarodne organizacije”. 

Premijer Katara Šeik Hamad bin Jassim bin Jaber bin Muhammad Al Thani kazao je da „riječi moraju biti pretvorene u djela na terenu“, dok je generalni sekretar Arapske lige Nabil el-Araby rekao da je vrijeme da međunarodna zajednica „postupi hrabro po pitanju situacije u Siriji“.

Pomoć opoziciji

Pozivajući na dovođenje sirijskih lidera pred sud pravde zbog kršenja ljudskih prava, američka državna tajnica Hillary Clinton kazala je prije sastanka da će fokus Sjedinjenih Američkih Država u Istanbulu biti pokušaj da se pojača niz međunarodnih sankcija.

Dodala je da će Prijatelji Sirije razmotriti slanje dodatne humanitarne pomoći ugroženom stanovništvu, uprkos sirijskim pokušajima da ih zaustave u toj namjeri.

Sirijske snage sigurnosti u nedjelju nastavljaju napade na uporišta opozicije, kršeći obećanje predsjednika Sirije Bashara al-Assada da će poštovati mirovni plan specijalnog izaslanika UN-a i Arapske lige Kofija Annana.

„Sirijska vlada ponaša se očekivano, na nesreću, postiže dogovor, a onda ga odbija provesti“, kazala je Clinton. „Od danas, režimske snage nastavljaju granatirati civile, pa čak i napadati bogomolje“.

Clinton je potvrdila da Washington razmatra slanje medicinske pomoći i komunikacijske opreme sirijskoj opoziciji.

Američka državna tajnica pozvala je opoziciju da se ujedini, te promovira svoju „demokratsku viziju“.

Kazala je da će „vršiti jak pritisak“ na opoziciju da predstavlja različite etničke i vjerske skupine.

Prema navodima UN-a, najmanje 9.000 ljudi je ubijeno u Siriji od prošle godine.

Annanov plan zahtijeva obustavljanje oružanog nasilja, svakodnevno dvosatno primirje, omogućavanje pristupa medijima, političke reforme, pravo na demonstracije, te oslobađanje zatvorenika pritvorenih bez optužbe.

Annan će u ponedjeljak izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a o svojim naporima ka provođenju mirovnog plana.

Izvori: Al Jazeera i agencije