Brojna hapšenja demonstranata protiv Putina

Protesti u Moskvi izbili su poslije pobjede Putina na predsjedničkim izborima, a promatrači OSCE-a ukazuju na nepravilnosti.

Tonino Picula, voditelj posmatračke misije OSCE-a rekao je za Al Jazeeru da je ova organizacija na međunarodnoj konferenciji za novinare ocijenila da izbori u Rusiji nisu bili do kraja pošteni, ali da ih nikada nisu nazvali namještenim.

SAD zabrinut izvještajima

State Depatment je čestitao ruskom narodu na izborima, ali je pozvao rusku vladu na kredibilnu istragu kršenja izbornih pravila, javio je iz Washingtona reporter Al Jazeere Ivica Puljić.

SAD su, kako se navodi, zabrinute izvještajima o kršenjima izbornih pravila.

State department je pozvao rusku vladu da dopusti nevladinim organizacijama da provede istragu.

Ruska policija uhapsila je više od 500 ljudi tokom antivladinih protesta u Moskvi.

Članovi opozicionog pokreta „Solidarnost” nisu imali priliku ni da počnu protest protiv, kako kažu, nepoštenih izbora.

Sačekali su ih pripadnici specijalne jedinice, pohapsili ih i autobusima odvezli sa trga.

Policijska akcija

Policiji je stiglo i pojačanje kada se na Ljubljanka trgu pojavila grupa ljevičara „Nacionalni boljševic”, koju je predvodio Edvard Limonov.

Nakon upozorenja da napuste trg, policija je pohapsila sve one koji su to odbili učiniti.

Druga grupa demonstranata okupljenih oko opozicionog lidera Aleksa navalnija, okupila se na Puškinovom trgu. Navalni je pozvao okupljene građane na građansku neposlušnost uz najavu da će zauzeti moskovske ulice i trgove.

Na tom skupu okupilo se blizu 20.000 građana.

Kasnije tokom večeri jake policijske snage rastjerale su okupljene pristalice opozicije i sa Puškinovog trga.

U isto vrijeme više hiljada Moskovljana okupilo se u znak podrške Vladimiru Putinu.

Prema policijskim procjenama, na tom skupu okupilo se oko 15.000 ljudi.

To ipak neće biti konačni broj, jer građani još pristižu.

Okupljeni nose zastave Ruske Federacije i Putinove slike. Skupovi u znak podrške ruskom predsjedniku održavaju se drugi dan za redom.

„Ruski izbori nisu pružili jednaku priliku svima koji su se natjecali za poziciju šefa države. To smo obrazložili činjenicom da su državni resursi bili potpuno u korist jednog čovjeka, bivšeg premijera i sada predsjednika Vladimira Putina, da je TV pokrivenost kandidata bila apsolutno njemu u korist, jer je on dobio toliko medijske pažnje kao svi njegovi protivnički kandidati zajedno, čak i više“, rekao je Tonino Picula za Al Jazeeru.

On je dodao da su iz OSCE vrlo kritično govorili i o samom postupku glasanja, pogotovo o načinu na koji su se „rezultati zbrajali“.

„Tu smo ustanovili mnoge propuste, pogotovo na jednoj trećini promatranih biračkih mjesta“, naveo je on.

Picula je također rekao da medijska interpretacija konferencije koju je organizirao OSCE govori o napetostima „koje postoje između Rusije i nekih zapadnih zemalja“.

„OSCE nije komentirao kandidate kao političke osobe. Nas više zanima procedura izbora“, rekao je on.

Novinarka Al Jazeere Ivana Momčilović-Odobašić, koja izvještava iz Moskve, kazala je da je ruska javnost saglasna u tome da se u ovoj Putinovoj predizbornoj kampanji nije čulo ništa što on već nije ranije govorio tokom mandata premijera i predsjednika.

„On je govorio o modernizaciji Rusije, političkoj, ekonomskoj i industrijskoj, zatim o stvaranju najmoćnije armije na svijetu. Također je kritikovao borbu protiv korupcije koju je provodio Medvedev, zbog čega je i sam naišao na kritike“, rekla je naša novinarka, dodavši da je Putin također govorio i o partnerskim odnosima sa SAD te o dogovoru o protivraketnom štitu.

„Ovo je prvi put da je Putin izašao na predizborne mitinge, ali je ostao dosledan tome da ne učestvuje u političkim TV duelima, čak ni svoje protivnike nije oslovljavao imenom“, kazala je ona.

Reakcije opozicije

Što se tiče ostalih predsjedničkih kandidata, naša novinarka je navela da lider Komunista Zjuganov, zbog, kako je rekao, izbornih nepravilnosti, nije želio da se sretne sa Putinom.

„Sa Putinom su se sreli Mironov, Prohorov i Žirinovski. Žirinovski i Mironov su čak čestitali Putinu, dok je Prohorov spustio loptu, ali nije želio govoriti o podršci Putinu, te je opet naglasio da će osnovati svoju partiju“, rekla je Momčilović-Odobašić.

Rezultati predsjedničkih izbora u Rusiji pokazuju da je Vladimir Putin osvojio 63,6 posto glasova. Izbori održani u nedjelju po mnogo čemu ulaze u historiju, između ostalog i po 300 miliona dolara vrijednom sistemu za video nadzor birališta preko interneta.

Putinovi protivnici daleko su ispod njega na listi postizbornih rezultata. Drugi je lider komunista Zjuganov sa oko 18 posto glasova, biznismen Prohorov sa osam posto, Žirinovski, lider liberala, šest, a posljednji je Mironov, predsjednik Pravedne Rusije sa nepunih četiri posto glasova.

Izvor: Al Jazeera