EU traži više novca za MMF od bogatih država
Evropska unija (EU) očekuje da će vođe najvećih svjetskih ekonomija (G20) odlučiti da u aprilu daju više novca Međunarodnom monetarnom fondu nakon što je Evropa povećala svoj krizni fond, kazali su zvaničnici EU-a u subotu.
MMF želi privući još 600 milijardi dolara novih resursa kako bi pomogao državama pogođenim efektima krize u eurozoni.
Većina zemalja G20 smatra da eurozona mora odvojiti više vlastitog novca za rješavanje problema dužničke krize prije nego što one daju dodatne resurse MMF-u.
Sedamnaest članica eurozone je u petak povećalo dva krizna fonda sa 500 na 700 milijardi eura.
Važan korak
„Bitno je omogućiti MMF-u dovoljno novca da nastavi igrati svoju sistemsku ulogu u svjetskoj ekonomiji, a jučerašnji dogovor eurogrupe je vrlo bitan korak“, kazala je danska ministrica finansija Margrethe Vestager, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om.
Ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja G20 razmotrit će mogućnost povećavanja resursa za MMF u Washingtonu 22. aprila.
„Povećavanje resursa MMF-a je u interesu svih zemalja. Fokus je na Evropi, ali je bitno priznati da je i ostatak svijeta oslabljen“, kazala je Vestager.
„Mislim i nadam se – a tome i težimo – da ćemo u aprilu postići dogovor.“
Pet ekonomija zemalja u razvoju – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika (BRICS) – saopćile su kako će samo podržati izdvajanje novih sredstava za MMF ukoliko im bude omogućena veća odlučujuća uloga u MMF-u, kao što je predviđeno reformama uvedenim 2010.
Porez na kupovinu akcija
U međuvremenu, oprezna podrška Švedske za uvođenje malog poreza na kupovinu akcija mogla bi otvoriti vrata ograničenom porezu na finansijske transakcije u EU.
EU traži načine za povrat dijela od mnogih milijardi eura koje su vlade utrošile na spasavanje banaka tokom finansijske krize, ali su francusko-njemački plan za uvođenje općeg poreza na finansijske transakcije, uključujući kupovinu obveznica i derivata, do sada odbacivale Velika Britanija i Švedska.
Derivati predstavljaju kompleks finansijskih instrumenata čije je korištenje posljednjih godina u stalnom porastu.
Velika Britanija i Švedska strahuju da bi oporezivanje većine finansijskih transakcija primoralo banke i druge finansijske institucije da se premjeste u finansijske centre u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, što bi ostavilo njihove vlade sa još manje poreskog prihoda.
Švedski ministar finansija Anders Borg nagovijestio je u Kopenhagenu da bi možda podržao uvođenje malog poreza, uglavnom na kupovinu akcija.
“Ukoliko želimo naći rješenje za svih 27 članica EU-a, moramo biti pragmatičniji”, ukazao je Borg.
Ministri su u subotu pružili i opreznu podršku prijedlogu njemačkog ministra finansija Wolfganga Scheublea za uvođenje poreza samo na trgovinu akcijama kompanija, kao “međukorak”, prije nego što porez bude proširen.
Pregovori o prijedlogu Evropske komisije od septembra 2011. o uvođenju poreza na finansijske transakcije “ne bi trebalo da budu napušteni ili odloženi”, rekao je Scheuble.
Izvor: Agencije