Rusi danas biraju predsjednika

Posljednje pripreme za predsjedničke izbore u Rusiji, 3.marta (AP)
Posljednje pripreme za predsjedničke izbore u Rusiji, 3.marta (AP)

Građani Rusije u nedjelju biraju novog predsjednika, a aktuelni premijer Vladimir Putin favorit je za pobjedu na izborima kojima je prethodila vrela politička zima kakva se ne pamti od uvođenja višestranačja u ovoj zemlji.

Osim premijera Vladimira Putina, kandidati za predsjednika su i Genadij Zjuganov (komunista), Vladimir Žirinovski (LDP), Sergej Mironov (Pravedna Rusija) i milioner Mihail Prohorov. 

Iako je Putinova pobjeda “već viđena”, izbori neće proći bez uzbuđenja, prije svega, zbog kamera koje će prvi put uživo na internetu prenositi glasanje sa svih biračkih mjesta, kao i zbog načina reagovanja opozicije na Putinovu očekivanu pobjedu.

Svi ostali kandidati su duboko u sjenci Putina, a analitičari i agencije za istraživanje javnog mnijenja već nedjeljama prognoziraju samo jedan izborni krug, uprkos naporima vanparlamentarne opozicije da mobiliše sve potencijalne birače da daju glas bilo kom drugom, osim Putinu.

Putinovi prioriteti

Shodno ubjedljivoj prednosti koja se mjeri podrškom oko 60 odsto biračkog tijela, Putin se već ponaša kao pobjednik izbora i u svojim obraćanjima ne pominje protivkandidate, niti sa njima polemiše, nego u autorskim tekstovima za dnevne novine najavljuje svoje buduće predsjedničke prioritete.

Obećanja ruskog premijera Vladimira Putina koja je dao kako bi se vratio u Kremlj teško će se ostvariti bude li zemlja računala samo na prihode od nafte i sirovina, ističu analitičari.

Putin je nebrojeno puta isticao da mu je cilj učiniti Rusiju do 2020. godine jednim od pet vodećih svjetskih ekonomija s BDP-om po stanovniku od 35.000 dolara, što je iznimno ambiciozno jer je sadašnji BDP 10.440 USD po stanovniku, prema podacima Svjetske banke.


Pojačano policijsko obezbjeđenje na ulicama

Suočen s valom opozicionih protesta protiv pobjede Jedinstvene Rusije na parlamentarnim izborima 4. decembra, Putin je nedavno obećao da će povisiti socijalnu pomoć i plaće profesorima i liječnicima do 2018. godine. Prema Centru za makroekonomske studije Sberbank, za to bi mu trebalo 5100 milijarda rubalja ili 127 milijarda eura.

Za najavljenu modernizaciju ruskog naoružanja bez presedana trebat će mu 590 milijarda eura do 2020., a najavio je i povećanje plaća vojske do 300 posto.

Obećanja dosežu astronomske brojke. Za njihovu bi provedbu Rusija trebala debelo “otići u minus” jer više ne može računati na crno zlato koje je poticalo rast u dva Putinova predsjednička mandata (2000.-2008.)

U tom razdoblju sirova je nafta Rusiji donijela zaradu od 1700 milijarda dolara i bila je temeljni kamen ekonomskog napretka, kaže Chris Weafer iz banke Troika Dialog. Taj je novac jamčio socijalni mir dok je standard Rusa rastao, no vladajuće strukture propustile su modernizirati zemlju i ulagati u druge sektore, unatoč opetovanim pozivima zapadnih novčarskih ustanova.

Sam Putin priznaje da je zemlja premrežena sistemskom korupcijom, da je ulagačka klima nezadovoljavajuća, a ovisnost o izvozu sirovina “nedopustiva”.

Čak i ako barel sirove nafte zadrži cijenu od 100 dolara 2014. “zlatno doba” nafte prošlo je i vlasti će morati trošiti kako bi kupovale socijalni mir, predviđa ekonomist Ivan Čakarov iz Renaissance Capital. Ako pak cijena sirove nafte naglo padne, ugrozit će “Putinov predsjednički mandat”.

Rusi danas sve manje vjeruju da zemlja ide dobrim smjerom i svjesniji su da ovisi o nafti. U takvu ozračju vlastima nema druge nego učiniti Rusiju privlačnijom stranim ulagačima bez kojih će obećanja o modernizaciji ostati mrtvo slovo na papiru, tvrde analitičari.

Ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju nakon 18 godina dugih pregovora očito pokazuje da je službena Moskva svjesna kako mora svoje gospodarstvo otvoriti svijetu, a takav razvoj događaj natjerat će Putina da “čini poteze protivne vlastitim instinktima”, zaključuje Čakarov.

Drugi po predizbornom rejtingu je lider Komunističke partije Genadij Zjuganov sa oko 15 odsto podrške među glasačima.

Putin je optužio vanparlamentarni dio opozicije da su već spremni da izbore proglase neregularnim i da će pokušati da destabilizuju zemlju, a lideri te “destabilizujuće” opozicije imali su priliku prije nekoliko dana da se susretnu sa aktuelnim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i razgovaraju o reformama političkog sistema.

Neki od njih su poslije sastanka izašli sa tvrdnjom da su od predsjednika saznali da je Zjuganov dobio najviše glasova na izborima 1996. godine, ali da je Boris Jeljcin uprkos tome proglašen za predsjednika.

Medvedev nije komentarisao ovu tvrdnju, ali ni Zjuganov kojeg nazivaju “vječitim drugim” predsjedničkih izbora.

Zjuganov je tokom minule predizborne kampanje bio u neformalnom savezu sa liderom i kandidatom Liberalno-demokratske partije Vladimirom Žirinovskim, kojeg podržava manje od 10 odsto birača, a u više televizijskih duela i debata oni su davali podršku jedan drugom i dopunjavali se u kritikama vlasti.

Međutim, obojica su u danima kada su mitinge organizovali vanparlamentarni opozicionari ili pristalice Putina istovremeno održavali svoje mitinge koji su prolazili u potpunoj sjenci velikih događaja i na njima okupljali neuporedivo manje ljudi.

Kontroverze o Prohorovu

Za razliku od njih, samostalni kandidat Mihail Prohorov pojavljivao se na Trgu Balotnaja i Prospektu Saharova u Moskvi, ključnim mjestima otpora Putinovoj vlasti, ali ipak nije uspio da se oslobodi epiteta “putinskog” kandidata.

Žirinovski ga je uz to nazvao nepodobnim za predsjednika jer nije oženjen, a ima 47 godina.

Uprkos političkom neiskustvu i kontroverzama koje se vezuju za njegovu stvarnu ulogu na izborima, Prohorov može da računa na iznenađujuće veliku podršku u najvećim gradovima, Moskvi i Sankt Peterburgu, od oko 17 odsto, ali prosjek podrške koju mu pružaju birači širom zemlje ne prelazi sedam odsto.

Lider Pravedne Rusije Sergej Mironov ima podršku od tri do pet odsto birača.

Iako se našao na udaru Žirinovskog kada se krajem januara saznalo da je bio na “tajnom” sastanku s američkim ambasadorom u Moskvi Majklom Makfolom, Mironov je, također, podržao Zjuganova tokom protekle kampanje i najavio da će mu pružiti podršku u eventualnom drugom krugu.

Izvor: Agencije
 


Povezane

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se u protestnoj šetnji ulicama Sankt Petersburga na mitingu u okviru kampanje “Za poštene izbore”. Demonstracije su predvodili opozicioni lideri, bloger Aleksej Navaljni, šahista Gari Kasparov i član Lijevog fronta Sergej Udaljcov. Pozvali su građane da izađu na izbore i glasaju protiv predsjedničkog kandidata Jedinstvene Rusije, premijera Vladimira Putina.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO