Sirija glavna tema samita AL u Bagdadu

Ministri vanjskih poslova zemalja Arapske lige sastali su se u Bagdadu na prvom samitu ove organizacije održanom u Iraku u posljednje dvije decenije, kako bi, između ostalog, razgovarali i o tome kako primijeniti plan za Siriju koji ima podršku Ujedinjenih naroda.

Libijski šef diplomatije zvanično je otvorio samit u srijedu, prije nego što je predao mjesto predsjedavajućeg Arapske lige iračkom ministru vanjskih poslova Hoshyaru Zebariju.

Arapski lideri će se, također, sastati u četvrtak, kada planiraju razgovarati sa Kofijem Annanom, predstavnikom UN-a i Arapske lige za Siriju.

Irak je domaćin samita ove organizacije prvi put od invazije Saddama Husseina na Kuvajt 1990. godine.

Prvi put od tada imenovan je ambasador Saudijske Arabije u Iraku Fahd bin Abdul Mohsen al-Zaid, iako će on imati samo nerezidentnu funkciju.Već je imenovan i saudijski predstavnik u Jordanu.

Očekuje se da arapski čelnici u Bagdadu prihvate Annanov plan koji u šest tačaka traži prekid vatre i politički dijalog, a Irak ga opisuje kao “posljednju priliku” za Siriju.

Annanov prijedlog najnoviji je pokušaj da se prekine nasilje koje traje više od godine dana, jer Assad vojskom u gradovima guši proteste protiv svoje dvanaestogodišnje vladavine.

“Sirijsko prihvaćanje toga plana veoma je važan korak”, rekao je irački ministar vanjskih poslova u Bagdadu, dodavši da je to je posljednja prilika za Siriju, koja se mora primijeniti na terenu.

Irački dugovi

Irak je na samitu Lige od arapskih zemalja zatražio oprost dugova iz vremena prije invazije i pozvao druge zemlje da slijede primjer Ujedinjenih Arapskih Emirata i Alžira, koje su već pristale otpisati irački dug.

“Zatražili smo od Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara, Libije, Jordana, Sudana, Egipta i Maroka da pomognu Iraku u rješavanju stanja s dugom”, rekao je irački ministar finansija Rafie al-Esawi.

“Potrebno je više saradnje među arapskim zemaljama u pogledu brisanja duga”, naveo je on, zahvalivši UAE-u i Alžiru na pristanku da otpišu 100 posto dugova.

Pariški klub 19 bogatih država zajmodavaca 2004. godine pristao je otpisati 80 posto od oko 40 milijardi dolara duga, kako bi pomogao Iraku da se oporavi nakon invazije 2003. godine, kojom je svrgnut predsjednik Saddam Hussein, a koja je izazvala godine nasilja i nesigurnosti.

Irački vanjski dug 2003. godine je iznosio između 130 i 140 milijardi dolara, od čega je veliki dio riješen 2004. godine sporazumom Pariškog kluba, po kojem Irak slična rješenja treba tražiti i od svojih drugih kreditora.

Razgovori o otpisu duga sa zemljama koje nisu članice Pariškog kluba još su u toku.

Izvor: Agencije