Vrhovni sud o Obaminom zdravstvenom planu

Vrhovni sud SAD-a počeo je u ponedjeljak trodnevnu raspravu o zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju predsjednika Baracka Obame te, ako presudi da je protivan Ustavu, mogao bi snažno utjecati na kampanju za predsjedničke izbore krajem godine.

“Obamacare”, kako Amerikanci nazivaju zakon donesen prije dvije godine, potaknuo je “historijske” stručne rasprave te raspirio strasti.

Pristalice zakona od petka kampiraju pred zgradom Vrhovnog suda u Washingtonu kako bi dobili mjesta u dvorani, a nedaleko od njih utaborili su se pristalice ultrakonzervativnog pokreta “Čajanke”, dok drugi protivnici najavljuju okupljanja tokom tri dana saslušanja.

Obama je predvidio zdravstvenu zaštitu za oko 32 miliona Amerikanca koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje.

Najviši američki sud, koji će pravorijek izreći u junu, namijenio je šest sati saslušanja, što je rekord u 45 godina, jer ta instanca općenito svakom pitanju posvećuje sat vremena.

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, Obama je predvidio zdravstvenu zaštitu za oko 32 miliona Amerikanca koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje.

U srži spora je ključna odredba koja propisuje da svaki Amerikanac, pod prijetnjom sankcija, mora do 2014. godine zaključiti neku policu zdravstvenog osiguranja.

Utjecaj na kampanju

O tome će sud raspravljati u utorak, a u srijedu o tome može li zakon preživjeti ako se takva mjera ukine.

U ponedjeljak će raspravljati mogu li kazne predviđene za osobe koje do 2014. godine ne zaključe policu zdravstvenog osiguranja biti u obliku poreza.

Ako Vrhovni sud odluči potvrdno, na temelju zakona zvanog “Anti-Injunction Act”, mogao bi se proglasiti nenadležnim i odgoditi rasprave do 2015. godine.

Anti-injunction-Act brani da se na sudu osporava neki porez sve dok nije uplaćen.

U tom slučaju bi kazne u okviru reforme zdravstvenog osiguranja mogle biti zatražene tek nakon 2014. godine.

Ako se rasprava odgodi do 2015. godine, pitanje zdravstvenog osiguranja ne bi utjecalo na kampanju za predsjedničke izbore 6. novembra, na kojima se Obama najteče za još jedan mandat.

Ako Vrhovni sud proglasi zakon nevažećim, time će “izbrisati najvažnije postignuće Obamine administracije”, ocjenjuje Ilya Shapiro iz konzervativnog centra Cato.

Ključna tema republikanaca

“Obamacare” je postala ključna tema republikanskih pretendenata za ulazak u Bijelu kuću, koji taj zakon svojim biračima predstavljaju kao teško kršenje prava Amerikanaca na izbor.

Ako postane američki predsjednik, Newt Gingrich će ukinuti reformu prvog dana pošto uđe u Bijelu kuću.

“Do 20. januara ‘Obamacare’ će biti poništen”, ponovio je Gingrich na više predizbornih skupova, što je svaki put pozdravljeno gromoglasnim pljeskom.

Ultrakonzervativac Rick Santorum, gorljivi katolik koji se protivi pobačaju i istospolnom braku, ocijenio je da je Obamu najbolje napadati upravo na “terenu zdravstvene reforme”.

Poručio je da će cijena reforme biti “dvostruko veća nego što je Obama obećao”, ili “gotovo 2.000 milijarde”.

Mitch McConnell smatra da je ‘Obamacare’ neočekivan dar republikancima u predsjedničkoj kampanji 2012. godine.

Mitt Romney je oprezniji.

Kao guverner Massachusettsa, donio je reformu koju njegovi protivnici nazivaju “Romneycare”, jer je kao preslikana Obamina reforma, no Romney se pravda da ono što vrijedi za Massachusetts ne mora nužno biti dobro za SAD.

Čelnik republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell smatra da je “Obamacare” zapravo “neočekivan dar” republikancima u predsjedničkoj kampanji 2012. godine.

Prema anketi Washington Post/ABC News od ponedjeljka, 52 posto Amerikanaca protivi se reformi, a 41 posto je podržava.

Izvor: Agencije