Irački radnici od 14 godina

Iako je Irak bogat naftom, više od 23 posto stanovništva živi u bijedi i siromaštvu, a nezaposlenost raste.

S obzirom na tešku situaciju, sve je više djece radnika.

No, i to teško pomaže porodicama koje se bore za puko preživljavanje.

Tvornica za izradu opeke na prilazima Bagdadu ima 170.

Radnici naporno rade kako bi zaslužili dnevnicu koja teško može zadovoljiti potrebe njihovih porodica.

Među njima je oko 30.000 hiljada djece.

Haider Khalaf, 14-ogodišnjak, pomaže majci i ocu u poslu.

“Ne mogu pohađati školu. Radim u prašini i dimu, a zauzvrat dobijam vrlo malo. Gotovo ništa, kunem se”, kaže Khalaf.

U tvornicama opeke mnogo je sličnih priča.

Napuštaju školu

Mladi koji tu rade mahom su napuštali škole kako bi pomogli porodicama da prežive.

Tu su odrasli.

Od države ne primaju nikakvu pomoć.

Mohammed Abdul Ameer, radnik, kaže: “Dolazimo u šest na posao i radimo do dva, ako nema posla. Smrzavamo se, nemamo nikakvu pomoć od vlasti.”

Naporno rade i žene.

Rasmiya Mohammed je majka petero djece.

Godinama sa suprugom i mlađim sinom radi u proizvodnji opeke.

Minimalna zarada

Druga mogućnost za njih jednostavno ne postoji.

“Željela bih se preseliti na neko bolje mjesto, osigurati bolje uvjete za život. Ovdje niko ne može pomoći kad se razbolite, nikoga nije ni briga”, kaže ona.

Rad i život oko tvornice, a uglavnom tu i žive, sve je teže podnošljiv.

Uz sav trud, zarada je minimalna.

Dhiab Faris kaže: “Ustajem u tri ujutro, radim do deset. Ništa nisam jeo od sinoć. Dobijem osam dolara dnevno. A trebam kupiti hranu, lijekove, odjeću djeci.”

Iračke vlasti tvrde kako su za suzbijanje siromaštva izdvojile blizu milijardu eura.

Ljudi u tvornicama na prilazima glavnom gradu to uopće ne osjećaju.

Izvor: Al Jazeera