Grčka dobija tranšu od 5,9 milijardi eura

Grčka će u ponedjeljak dobiti prvu tranšu od 5,9 milijardi eura iz novog paketa za spasavanje od 130 milijardi eura, koji treba održati tu zemlju likvidnom dok traje reforma njene ekonomije, najavili su zvaničnici Evropske unije (EU).

Grčka do 2016. godine treba dobiti ukupno 172,7 milijardi eura od svojih partnera u eurozoni i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ta suma uključuje novac koji je preostao iz prvog paketa za spasavanje od 110 milijardi eura iz 2010. godine i novog paketa od 130 milijardi eura.

Pod pretpostavkom da postavljeni ciljevi budu ostvareni, odnos grčkog duga prema BDP-u opast će na ispod 117 posto u 2020. i ispod 90 posto u 2030. godini.

Do sada obezbijeđena sredstva neće, međutim, biti dovoljna da olakšaju finansijske nedaće Grčke.

U izvještaju od petka EU je ukazala da Grčka mora nastaviti s naporima za privlačenje stranih investicija i podršku rastu, orijentiranom na izvoz, kako bi prevazišla recesiju u kojoj se nalazi već petu godinu.

U izvještaju, koji su pripremile Evropska komisija (EK) i Evropska centralna banka (ECB), navedeno je da je svop obveznica s privatnim kreditorima učinio da dug Grčke postane daleko održiviji na dugi rok.

Pod pretpostavkom da postavljeni ciljevi budu ostvareni, odnos grčkog duga prema bruto društvenom proizvodu (BDP) opast će na ispod 117 posto u 2020. i ispod 90 posto u 2030. godini, navedeno je u izvještaju.

Dalje stezanje kaiša

Prije sporazuma s privatnim investitorima o smanjenju duga taj odnos je iznosio čak 160 posto BDP-a, podsjeća AP.

Matthias Mors, predstavnik EK-a u takozvanoj trojci inspektora iz EU, MMF-a i ECB-a, koji rukovode spasavanjem Grčke, ukazao je da, uprkos izvjesnom napretku u reformiranju grčke ekonomije, i dalje ostaju značajni rizici, uključujući inflaciju, pomanjkanje raspoloživih kredita za domaćinstva i poslovni sektor, kao i neophodnost povratka konkurentnosti putem smanjenja troškova rada.

“Jedan od prioriteta drugog programa za spasavanje je dokapitalizacija banaka”, rekao je on i dodao da novi program uključuje 50 milijardi eura za tu dokapitalizaciju, “što je ogromna suma”.

Također je upozorio da Grčkoj predstoji dalje stezanje kaiša.

“Cilj za ovu godinu je primarni deficit od jedan posto”, kazao je Mors, misleći na budžetski bilans prije isplate kamata, i dodao da je cilj programa da u 2014. godini bude ostvaren budžetski suficit od 4,5 posto, “zbog čega narod mora biti svjestan da se ima još mnogo toga uraditi po pitanju fiskalnog prilagođavanja”.

On je predočio da se Grčka može vratiti na tržišta dugoročnog i srednjoročnog pozajmljivanja od 2015. godine, a do tada će drugi paket pomoći za spasavanje u potpunosti pokrivati finansijske potrebe te zemlje.

Grčka od maja 2010. godine nije u stanju samostalno finansirati svoj državni dug, jer je izgubila mogućnost da se na tržištima zadužuje po prihvatljivim cijenama.

Izvor: Agencije