Drugi paket za spas Grčke u srijedu

Vlasti zemalja članica eurozone mogle bi dati konačno odobrenje za drugi paket za spasavanje Grčke u srijedu, izjavio je u ponedjeljak predsednik eurozone i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker.

“Mislim da će radna grupa eurozone donijeti konačnu odluku u srijedu. Ne sumnjam da će drugi paket pomoći biti odobren”, rekao je on novinarima u Briselu.

Prethodno se očekivalo da će konačno odobrenje za paket finansijske pomoći za Grčku od 130 milijardi eura biti donijeto na zasjedanju eurogrupe u ponedjeljak, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

Grčka je u ponedjeljak zaminenila obveznice ukupne nominalne vrijednosti od 177 milijardi eura, izdate po grčkom zakonu.

Grčka je u ponedjeljak okončala zamjenu vladinih obveznica, emitiranih po grčkim propisima, u okviru restrukturiranja duga u vlasništvu privatnih kreditora.

Zamijenjene su obveznice ukupne nominalne vrijednosti od 177 milijardi eura, izdate po grčkom zakonu.

Taj svop otvara put konačnom odobrenju drugog paketa pomoći za finansiranje Grčke do 2014. godine, pošto su ministri finansija eurozone prošlog petka ocijenili da je vlada u Atini ispunila sve postavljene uslove.

Zamjena grčkih obveznica emitiranih po stranim propisima bit će obavljena 11. aprila.

Ostale formalnosti

I njemački ministar finansija Wolfgang Schaueble izjavio je nešto ranije u ponedjeljak da će drugi paket pomoći Grčkoj u iznosu od 130 milijardi biti odobren ove sedmice, nakon što se riješe još neke formalnosti.

Ministrima finansija 17 članica eurozone, koji su se sastali u ponedjeljak, u utorak će se pridružiti i njihovi kolege iz ostalih zemalja članica na sastanku Vijeća za privredu i finansije.

Na tom sastanku, na kojem će jedna od tema biti porez na finansijske transakcije, kao posmatrač će sudjelovati i hrvatski ministar financija Slavko Linić.

Ministri finansija devet zemalja članica – Njemačke, Francuske, Austrije, Belgije, Finske, Grčke, Španije, Portugala i Italije – prije mjesec dana su uputili pismo danskom predsjedništvu EU u kojem su zatražili da se posao oko analiziranja mogućnosti za uvođenja tog poreza dovrši do sredine godine.

“Čvrsto vjerujemo da je taj porez potrebno uvesti na evropskom nivou kao ključni instrument kako bi se osigurao pošteni doprinos finansijskog sektora u naporima za svladavanje finansijske krize i kako bi se bolje uredila evropska financijska tržišta”, naveli su ministri u tom pismu.

Prema procjenama Evropske komisije (EK), porezom na finansijske transakcije moglo se ubrati oko 60 milijardi eura godišnje, međutim, nekoliko zemalja članica, u prvom redu Velika Britanija i Švedska, protive se tom porezu iz straha od bijega kapitala.

EK je predložila da se trgovina dionicama oporezuje po stopi od 0,1 posto, a finansijske izvedenice po stopi od 0,01 posto.

Uravnotežena budžetska politika

Prema njemačkim izvorima, Schaeuble je zatražio od svojih saradnika da izrade vlastiti prijedlog za oporezivanje finansijskih transakcija, koji treba biti jednostavniji i praktičniji od prijedloga EK-a.

On želi da se oporezuju sve finansijske transakcije, uključujući dionice, državne obveznice, trgovinu valutama i svim vrstama finansijskih izvedenica.

Njemačka opoziciona Socijaldemokratska stranka (SPD) razmatra ideju da svoju podršku za ugovor o finansijskoj disciplini veže uz uvođenje poreza na finansijske transakcije.

Njemački parlament bi 25. marta trebao glasati o Ugovoru o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, koji su čelnici 25 zemalja članica potpisali 30. januara.

U fiskalnom paktu zemlje potpisnice su se obavezale da će voditi uravnoteženu budžetsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati.

Njemački parlament bi 25. marta trebao glasati o Ugovoru o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Odredbe da strukturni budžetski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje potpisnice trebaju ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu.

U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Za ratifikaciju tog ugovora potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu i stoga će podrška SPD-a biti nužna.

Izvor: Agencije