Mediji: Moguć skori napad Izraela na Iran

Američki ministar odbrane Leon Panetta vjeruje da postoji sve veća mogućnost da Izrael napadne Iran u aprilu kako bi spriječio Teheran da napravi nuklearnu bombu, prenijeli su američki mediji.

Pozivajući se na visoke američke zvaničnike, oni su također objavili da Panetta brine zbog rastućih šansi da Izrael pokrene napad u narednih nekoliko mjeseci.

“Panetta vjeruje da postoji velika mogućnost da Izrael napadne Iran u aprilu, maju ili junu, prije nego što Iran uđe u `zonu imuniteta`, kako to Izrael kaže, i napravi atomsku bombu”, piše kolumnista dnevnog lista Washington Post.

Pisanja medija

U tekstu se dodaje da “Izraelci strahuju da će Iranci u najskorije vrijeme imati dovoljno obogaćenog urana za proizvodnju oružja u objektima duboko pod zemljom, a tada će ih vojno moći zaustaviti samo Sjedinjene Američke Države”.

Kolumnista nije naveo izvor informacija, a tekst je poslao iz Brisela, gdje je Panetta prisustvovao sastanku ministara odbrane zemalja NATO-a. Panetta i Pentagon odbili su komentirati ovaj izvještaj.

SAD i EU uveli su oštrije sankcije protiv Irana u posljednjih nekoliko sedmica u pokušaju da primoraju Teheran da dostavi više informacija o svom nuklearnom programu.

Iran tvrdi da njegov nuklearni program ima mirovne svrhe, odnosno proizvodnju električne energije.

Izrael, za koji se vjeruje da jedini na Bliskom istoku posjeduje nuklearno oružje, doživljava iranski program obogaćivanja urana kao veliku prijetnju i nije odbacio mogućnost upotrebe vojne sile protiv Teherana ovim povodom.

‘Preduzimanje akcije’

Tako je u četvrtak navečer izraelski ministar odbrane Ehud Barak izjavio da se mora razmotriti vojna akcija protiv Irana, ako sankcije ne budu djelovale, ocijenivši da o tome sve više jača međunarodna svijest.

“Danas, za razliku od prošlosti, postoji široko međunarodno uvjerenje da je od vitalnog značaja spriječiti Iran da postane nuklearan i da ni od jedne opcije ne treba odustati,” rekao je Barak, naglasivši: “Ako sankcije ne mogu zaustaviti iranski nuklearni program, bit će potrebno da se razmotri preduzimanje akcije”.

On je dodao da mnogi analitičari vjeruju da će suprotstavljanje nuklearnom Iranu biti mnogo kompliciranije i opasnije i da će koštati mnogo više života nego akcija koja bi se danas preduzela.

“Ko god kaže kasnije, otkriće da je to suviše kasno”, naglasio je Barak.

Šef izraelske vojne obavještajne službe, general Aviv Kochavi, također je u četvrtak procijenio da bi Iran mogao sastaviti četiri atomske bombe daljnjim obogaćivanjem urana kojeg ima na zalihama i prvu bi mogao proizvesti unutar godinu dana od trenutka kad o tome donese odluku, kao i da radi na proizvodnji rakete dosega 10.000 kilometara.

Rekao je i kako bi snažnije međunarodne sankcije mogle obeshrabriti Teheran od politike koja je usmjerena na razvijanje nuklearnog naoružanja, uprkos suprotnim tvrdnjama Irana.

Izraelski lideri su više puta nagovijestili spremnost da napadnu Iran, iako su govorili da im više odgovara diplomatsko rješenje.

Osveta za napad

S druge strane, vjerski vođa i vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Khamenei, u petak je izjavio da Iran neće ustuknuti pred međunarodnim pritiskom da odustane od svojih nuklearnih aktivnosti, prijeteći odmazdom za vojni napad ili sankcije na izvoz iranske nafte, prenijela je agencija Reuters.

“Prijetnje i napad na Iran nanijet će štetu SAD-u. Sankcije neće imati nikakvog utjecaja na našu riješenost da nastavimo sa nuklearnim razvojem”, rekao je Khamenei na državnoj televiziji.

“Kao odgovor na prijetnje naftnim embargom i ratom, imamo i mi čime da zaprijetimo u odgovarajućem trenutku”, upozorio je ajatolah, te dodao: “Ne bojim se reći da ćemo podržati i pomoći svaku zemlju ili grupu koja se želi suprotstaviti cionističkom režimu”.

Izvor: Agencije