Zemlje pred bankrotom, a najviše rade
U Evropi, prema najnovijim podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), paradoksalno, najviše rade radnici u zemljama pred bankrotom – Grčkoj i Mađarskoj, a najmanje u Holandiji, Njemačkoj i Norveškoj.
Privredu pojedinih zemalja ne poboljšava veći broj sati koje radnici provode na poslu, naprotiv, u zemljama s najvećom produktivnošću ljudi rade najmanje, može se zaključiti iz najnovijih podataka OECD-a.
Mogućnost da je za očajno stanje grčke privrede kriva lijenost njenih stanovnika, statistika OECD-a negira.
Grčkih 2.017 sati godišnje na poslu po radniku prevazišli su samo Čileanci i Južnokorejci.
Grci su po njoj dobili status evropskog naroda koji provodi najviše vremena na poslu.
Grčkih 2.017 sati godišnje na poslu po radniku prevazišli su samo Čileanci i Južnokorejci.
Mađari rade 1.956, a Poljaci 1.939 sati.
Po produktivnosti rada, međutim, ljudi iz kolijevke civilizacije su među deset najgorih.
Prva mjesta zauzimaju Poljska i Mađarska, prenosi češki sajt ihned.cz.
Statistika s rezervom
Najmanje radnih sati godišnje, prema OECD-u, odrade ljudi u uspješnim ekonomijama.
Pasqual Maria
Na prvom mjestu su Holanđani sa 1.377 radnih sati godišnje, slijede Nemci sa 1.408 i Norvežani sa 1.413 sati.
Podaci pokazuju da prosječni Grk radi čak 40 posto duže nego prosječni Nijemac.
Kao svaku statistiku, i ovu treba uzeti s rezervom.
“Tržište rada u Grčkoj čini mnogo ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost”, rekao je statističar OECD-a Pasqual Maria i dodao da to podrazumijeva poljoprivrednike i, s druge strane, vlasnike prodavnica, koji rade duže.
Njemačka i druge uspješne zemlje imaju vrhunsku tehnologiju i veoma razvijenu industriju, koja je mnogo efektivnija nego što je poljoprivreda.
Po svojim metodama
Maria upozorava također na različit broj zaposlenih s nepunim radnim vremenom.
U Njemačkoj je, prema njemu, njihov broj relativno visok (oko četvrtine svih zaposlenih), dok je u Grčkoj nizak.
A kako godišnji podaci OECD-a obuhvataju sve zaposlene, oni koji rade skraćeno smanjuju ukupni prosjek.
Sljedeća činjenica koja poziva na oprez je da tabela proizlazi iz informacija koje su OECD-u dostavile pojedine zemlje.
Kako godišnji podaci OECD-a obuhvataju sve zaposlene, oni koji rade skraćeno smanjuju ukupni prosjek.
Svaka od njih pri tome prikuplja podatke po svojim metodama.
Uprkos svim rezervama, ipak je tabela OECD-a u jednom pogledu impresivna – svih deset evropskih zemalja, čiji stanovnici odrade u prosjeku najmanje sati, spadaju istovremeno među deset zemalja s najvećom produktivnošću rada.
Izvor: Agencije