Baroin: Grčka više ne može čekati

Francois Baroin (lijevo) s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom: Grčkoj treba pomoći (Reuters)
Francois Baroin (lijevo) s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom: Grčkoj treba pomoći (Reuters)

Francuski ministar finansija Francois Baroin je izjavio u ponedjeljak da su na mjestu svi elementi za postizanje sporazuma o novom paketu pomoći Grčkoj.

Do zadnjeg trenutka

Pregovori o pomoći Grčkoj trajat će do zadnjeg trenutka oko nekih “tehničkih pitanja”, izjavio je u ponedjeljak grčki ministar finansija Evangelis Venizelos, naglasivši svoj optimizam oko pozitivne konačne odluke, koju bi trebali donijeti ministri finansija eurozone u Briselu.

“Do zadnjeg trenutka pregovori se nastavljaju, ima tehničkih problema, ispituju se pojedinosti, odabir i prioriteti institucionalnih partnera ili zemalja članica koje utječu na ozračje rasprave”, kazao je on medijima u Briselu.

“No, očekujemo da će dugo razdoblje nesigurnosti – koje nije u interesu ni eurozone ni Grčke – danas završiti. Grčka je ispunila sve uvjete tražene za odobravanje novog programa”, koji obuhvata pomoć od 130 milijardi eura te brisanje dijela grčkog duga.

Venizelos je u Brisel doputovao u pratnji grčkog premijera Lukasa Papademosa.

Atini su ta sredstva neophodna da bi izbjegla bankrot sredinom marta, kada joj pristižu potraživanja na osnovu zaduženosti vlade.

‘Svi elementi su na mjestu, za bankare, privatnim i državnim investitorima te državnim i centralnim bankama’, rekao je Baroin.

Baroin je istakao da Grčka više ne može čekati i da će se zauzimati da na sastanku ministara finansija Evropske unije (EU) u Briselu kasnije u ponedjeljak bude postignut dogovor.

“Svi elementi su na mjestu, za bankare, privatnim i državnim investitorima te državnim i centralnim bankama”, rekao je Baroin, prenosi AFP.

Ministri finansija eurozone sastaju se radi donošenja odluke o tome da li je Grčka učinila dovoljno za ispunjavanje uslova za drugi paket finansijske pomoći, vrijedan 130 milijardi eura.

Američki ministar finansija Timothy Geithner je kazao da SAD ohrabruju Međunarodni monetarni fond (MMF) da podrži paket pomoći Atini, ali nije poznato kakav će doprinos dati ova organizacija.

Pet godina u recesiji

U planu za finansijski spas Grčke spada i otpisivanje 100 milijardi eura dugovanja, a privatni sektor je prihvatio smanjenje 70 posto smanjenja dugovanja Atine.


Timothy Geithner [EPA]

Grčka je pet godina zaredom u recesiji, zbog čega su joj dugovanja veća od 160 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Lideri eurozone i MMF-a su u oktobru saopćili da bi dugovanja Grčke do 2020. godine trebalo biti smanjena na mnogo izdržljiviji nivo od 120 posto.

Nekoliko rundi mjera štednje, čije su uvođenje zahtijevali EU, MMF i Evropska centralna banka (ECB), nisu urodile plodom i podstakle rast, pa su izbili sukobi između demonstranata, koji su se bunili protiv mjera i policije.

Mjerama štednje, koje je grčki parlament usvojio tokom prošle sedmice, vrijednim 3,3 milijardi eura, predviđena su smanjenja plata i penzija i budžeti za zdravstvo i odbranu.

Prvi paket pomoći, koji je 2010. godine odobren Grčkoj od 110 milijardi eura, nije bio dovoljan za izbjegavanje krize.

Grčka, koja se nalazi na ivici bankrotstva, “ne predstavlja prijetnju svetskoj ekonomiji”, izjavio je član izvršnog odbora ECB-a Jorg Asmussen.

“Na sreću, Grčka nije prijetnja svjetskoj ekonomiji”, rekao je on za Financial Times Deutshland (DTF).

U očekivanju sastanka G-20

“Bez obzira na to, ostale zemlje očekuju od nas da nađemo rješenje. Sastanak G-20 krajem ove sedmice bit će u velikoj mjeri napredak” ka iznalaženju jednog, dodao je Asmussen.

Ministri finansija i zvaničnici centralnih banaka Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G-20) sastat će se 25. i 26. februara u Siudad Meksiku.

Generalni direktor ECB-a za pravne usluge Antonio Sainz de Vicuna je za poslovni dnevnik Handelsblatt rekao da ta banka razmatra načine za usmjeravanje profita od grčkih obveznica koje ima u svom vlasništvu za pomoć Grčkoj.

‘Grčka ne predstavlja prijetnju svetskoj ekonomiji’, izjavio je Asmussen.

“Postoji politička volja da profit koji ostvarimo na grčkim obveznicama distribuiramo u Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF)”, iz kojeg se spasavaju finansijski ugrožene članice eurozone, kazao je on.

“Da li i kako se to može učiniti, još nije dogovoreno”, dodao je, insistirajući da je samoj ECB zabranjeno da finansira vlade.

“To je politička odluka, ali se mora osigurati da ta procedura bude u skladu s propisima”, rekao je de Vicuna.

Izvor: Agencije


Povezane

Nekoliko hiljada nezadovoljnih grčkih sindikalaca okupilo se u nedjelju na Sintagma trgu u centru Atine. Ponovno su tražili od Vlade da odustane od provođenja mjera štednje, koje bi tu zemlju trebale izvući iz bankrota. „Današnje demonstracije, kao i mnoge do sada obezbeđivale su jake policijske snage. Atinska policija bila je obučena u opremu za razbijanje […]

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO