Odbačena treća optužnica protiv Garzona
Vrhovni sud u Madridu odbacio je u ponedjeljak optužbu za korupciju protiv sudijea Baltasara Garzona, kojem je prošle sedmice izrečena zabrana rada, ali mu podršku izražavaju brojna udruženja, a Ujedinjeni narodi (UN) su zbog njegova slučaja upozorili Španiju.
Garzon (56) je optužen da je, uprkos dogovoru o amnestiji, naložio istragu o sudbini oko 114.000 ljudi koji su nestali za vrijeme građanskog rata u Španiji (1936-39) i diktature generala Francisca Franca (1939-75).
Garzonu je izrečena 11-godišnja zabrana obavljanja sudske prakse pošto je proglašen krivim za zloupotrebu ovlasti, jer je odobrio prisluškivanje pritvorenika i njihovih odvjetnika.
Garzon je u maju 2010. godine suspendiran sa dužnosti u Nacionalnom sudu, koji je najviši krivični sud u Španiji, i sada radi kao konsultant Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u Hagu.
Predavanje u SAD
Od tri optužnice protiv Garzona (56), posljednja ga tereti za korupciju, jer je u SAD-u održao predavanja u organizaciji banke i poduzeća procesuiranih na sudu gdje je radio.
Jedan od skupova podrške Garzonu 12. februara
Garzon odbacuje optužbe, a Vrhovni sud odbacio je u ponedjeljak cijeli predmet, jer je nastupila zastara, pošto je tužba podnesena 2009, više od tri godine nakon događaja.
U četvrtak je Garzonu izrečena 11-godišnja zabrana obavljanja sudske prakse, pošto je proglašen krivim za zloupotrebu ovlasti, jer je odobrio prisluškivanje pritvorenika i njihovih odvjetnika.
Ta zabrana okončala je karijeru “supersuca”, koji je taj nadimak dobio jer je pokušao procesuirati zločine protiv čovječnosti počinjene i izvan njegove domovine, kao primjerice protiv čileanskoga generala Augusta Pinocheta, prenosi Hina.
Argentinsko udruženje Majki sa trga Mayo priprema dokument kojim kani zatražiti zaštitu Garzona pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
No, u svojoj je domovini Garzon kontroverzna osoba, koju su dvije privatne desničarske udruge tužile za kršenje zakona o oprostu, što ga je španski parlament donio 1977. godine, nakon smrti diktatora Francisca Franca.
Dok porodice žrtava frankizma snažno podržavaju njegove pokušaje da rasvijetli sudbinu više od 100.000 nestalih u doba frankizma, “druga” Španija osuđuje ga i naziva osobom gladnom medijske pažnje.
‘Međunarodna obaveza’
No, u petak je Visoki komesarijat za ljudska prava UN-a izrazio veliku zabrinutost.
“Sudijei ne smiju biti izložene sudskom progonu zato što su obavljali svoj posao”, rekao je glasnogovornik Rupert Colville i dodao da amnestijom Španija nameće šutnju o tim zločinima.
“Španija ima međunarodnu obavezu istažiti teška kršenja ljudskih prava koja su se dogodila u prošlosti, uključujući i zločine koje je počinio Francov režim”, rekao je Colville.
Argentinsko udruženje Majki ss trga Mayo priprema dokument kojim kani zatražiti zaštitu Garzona pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Izvor: Agencije