Grčka ‘preživjela’ do iduće srijede

Grčka će do iduće srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijardi eura, zaključak je sastanka ministara finansija eurozone u Briselu, koji je počeo u četvrtak i potrajao do duboko u noć.

Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi koje su od nje zatražile Evropska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi dobila novi paket finansijske pomoći, ministri finansija eurozone nisu već na ovom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, između ostalog, zatražili dodatne mjere štednje.

Predsjednavajući eurogrupe Jean-Claude Juncker rekao je da Grčka mora ispuniti još tri uvjeta, pri čemu parlament mora u nedjelju ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU i MMF-om te smanjiti budžetsku potrošnju za još 325 miliona eura do iduće srijede, nakon čega će se ministri finansija eurozone ponovno sastati.

“Treće, lideri koalicijskih stranaka morat će nas uvjeriti da će doista i provesti taj program”, kazao je on na konferenciji za novinare nakon šestosatnog sastanka.

“Te uvjete treba ispuniti prije nego što donesemo odluku. Nema isplate prije ispunjavanja tih uvjeta”, zaključio je Juncker.

Strateška odluka

Grčki ministar finansija Evangelos Venizelos brzo je napustio Brisel, rekavši novinarima da je njegova zemlja suočena s izborom – ostati u eurozoni ili je napustiti.

Počeo dvodnevni štrajk

Grčki sindikati su u petak počeli 48-satni štrajk protiv novih mjera štednje koje sve odlučnije zahtijevaju zemlje kreditori, EU i MMF i o kojim će se glasati u nedjelju u parlamentu.

Protiv ovog programa štednje, nazvanog “grob grčkog društva”, centrale privatnog sindikata GSEE i državnog Adedy pozvale su na okupljanje u petak i subotu na trgu Sintagma, na kojem se već dvije godine održavaju protesti.

U glavnom gradu, u kojem ne rade autobusi, metro i trolejbusi i gdje samo voz saobraća između sjevernih predgrađa i luke Pirej, štrajkači su počeli stizati u petak u centar, koji su blokirale snage reda.

Predviđeni su protesti i u drugim gradovima.

Sindikati su najavili ovu mobilizaciju kao reakciju na dogovor triju vladinih stranaka o novom paketu mjera.

“Do idućeg sasatanka eurogrupe, koji će najvjerovatnije biti sazvan iduće srijede, naša zemlja, naši ljudi moraju razmisliti i donijeti stratešku odluku”, kazao je on, dodavši da ključnu odluku moraju donijeti i privatni investitori koji drže grčke obveznice.

Cilj je smanjiti golemi grčki javni dug sa trenutnih 160 posto BDP-a na 120 posto do 2020. godine.

“Ako vidimo našu zemlju u eurozoni, u Evropi, morat ćemo učiniti sve da program bude odobren i da sporazum s privatnim investitorima bude zaključen prije nego što u martu obveznice dođu na naplatu”, rekao je grčki ministar finansija.

Od Grčke se traže reforme kako bi joj se odobrio drugi paket pomoći vrijedan 130 milijardi eura, koji je načelno dogovoren na samitu krajem oktobra prošle godine.

Cilj je smanjiti golemi grčki javni dug sa trenutnih 160 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) na 120 posto do 2020. godine.

Sporne penzije

Većinu reformi, usmjerenih na smanjenje budžetske potrošnje, koje su od Grčke zatražile EU, Evropska centralna banka (ECB) i MMF, lideri triju grčkih vladajućih koalicijskih stranaka su prihvatili.

U plan koji je ranije usvojila grčka vlada spada i ukidanje 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru, liberalizacija zakona o radu, smanjenje minimalnih primanja do 22 posto i pregovori o otpisu dugovanja s bankama.

Nisu se složili samo oko reforme penzionog sistema i smanjenja penzija.

Grčki premijer Lukas Papademos pokušava ubijediti svoje koalicione partnere da treba izvršiti reformu penzionog sistema i uštedjeti 300 miliona eura na godišnjem nivou.

Uz to, grčke vlasti istovremeno vode pregovore s privatnim investitorima o restrukturiranju dugova Atine, odnosno zamjeni postojećih novim obveznicama, čime bi se Grčkoj otpisao veliki dio dugovanja.

Taj bi dogovor trebao biti postignut do polovine marta, kada Grčkoj stižu na naplatu više od 14 milijardi eura vrijedne obveznice.

U slučaju da ne dođe do dogovora, Grčka bi mogla bankrotirati.

Reforma tržišta rada

U međuvremenu su MMF i zvanična Atina nastavili pregovore o konačnim detaljima novog paketa pomoći za Grčku, pošto su politički lideri te zemlje postigli dogovor o potrebnim mjerama štednje, izjavio je glasnogovornik MMF-a Gary Rice.

“Važan početni korak bio je da se postigne dogovor između grčkih koalicionih lidera, a sljedeći je nastavak pregovora zasnovan na tome”, rekao je on u četvrtak na konferenciji za novinare u Washingtonu.

Dogovor Grčke i ‘trojke’ je neophodan da bi Grčka mogla ostvariti održiv privredni rast, smanjiti javni dug i svoju ekonomiju učiniti konkurentnijom.

“Sada iščekujemo sastanak eurogrupe i njegov ishod”, dodao je Rice, prenosi Reuters.

On je kazao kako u MMF vjeruju da je dogovor Grčke i “trojke” (MMF, EU, ECB) neophodan da bi Grčka mogla ostvariti održiv privredni rast, smanjiti javni dug i svoju ekonomiju učiniti konkurentnijom.

Glasnogovrrnik MMF-a je ukazao da veoma važan dio dogovora čini reforma grčkog tržišta rada.

“Postoji neslaganje oko određenih elemenata reformi i u toku su rasprave o tome, ali svi smo se složili da je reforma tržišta rada neophodna i da plate moraju biti usklađene s produktivnošću”, poručio je Rice.

Izvor: Agencije