EU uručena Nobelova nagrada za mir

Čelnicima Evropske unije (EU) uručena je u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici u Oslu Nobelova nagrada za mir, u znak priznanja za historijsku ulogu EU-a u promoviranu mira, pomirenja i ujedinjenja kontinenta, te za ulogu u širenju stabilnosti, prenosi Hina.

Na svečanosti su nagrada u ime EU-a primili predsjednici triju evropskih institucija, Evropskog vijeća, Evropske komisije (EK) i Evropskog parlamenta (EP), Herman Van Rompuy, Jose Manuel Barroso i Martin Schulz.

Svečanosti dodjele nagrada prisustvovalo je i dvadesetak premijera zemalja članica EU-a, a uveličala ju je svojim prisustvom i norveška kraljevska porodica.

“EU je uvijek bila glavna snaga u procesu pomirenja. Nobelova nagrada za mir stoga je zaslužena i potrebna. Upućujemo naše čestitke”, rekao je u obraćanju čelnik norveškog Odbora za Nobelovu nagradu Thorbjorn Jagland, koji je uručio nagradu.

Jagland se u govoru osvrnuo na poslijeratnu historiju Evrope, izgradnju zajedničkih institucija, njemačko-francusko pomirenje, pad Berlinskog zida te ujedinjenje kontinenta nakon pada komunizma.

Dok je Jagland govorio o njemačko-francuskom pomirenju, ističući simboličnu važnost prisustva kancelarke Angele Merkel i predsjednika Francoisa Hollandea, dvoje čelnika su ustali i okrenuli se prema ostalim uzvanicima držeći se za ruke, što je pozdravljeno aplauzom.

Ratovi na Balkanu

Jagland je dodao da padom komunizma u Evropi ipak nije bilo sve riješeno.

“S padom komunizma vratio se stari problem: Balkan. Titova autoritarna vladavina držala je poklopac nad mnogim etničkim sukobima. Kada je poklopac podignut, žestoki sukobi su opet buknuli na način za koji smo mislili da ga nikad više nećemo vidjeti u slobodnoj Evropi”, rekao je Jagland.

“Unutar nekoliko godina vođeno je pet ratova. Nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu, gdje je oko 8.000 muslimana masakrirano u jednom danu. Ipak, sada EU nastoji položiti temelje za mir također i na Balkanu.

EU je odlučila novčanu nagradu dodijeliti projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba.

Slovenija se pridružila EU-u 2004. godine, Hrvatska će postati članicom 2013. godine, Crna Gora je otvorila pristupne pregovore, a Makedoniji i Srbiji odobren je kandidatski status”, rekao je Jagland, dodajući da je Balkan bio i jest komplicirana regija, u kojoj je ostalo neriješenih sukoba, spominjući pritom Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.

Kao rješenje za tu regiju Jagland je naveo uključivanje i tih zemalja u evropske integracije.

Jagland se osvrnuo i na finansijsku krizu kroz koju prolazi Unija.

“Moramo ostati zajedno. Imamo zajedničku odgovornost. Bez evropske saradnje lako bi moglo doći do novog protekcionizma, novog nacionalizma, s mogućnošću da se izgubi ono što je dobiveno. Znamo iz međuratnog razdoblja šta se može dogoditi kada obični ljudi plaćaju račune za finansijsku krizu koju su drugi izazvali. Ali, rješenje, onda i sada, nije u tome da zemlje djeluju u svom interesu na štetu drugih”, rekao je.

Van Rompuy je odao priznanje utemeljiteljima Unije na hrabrosti da počnu tako ambiciozan projekt nakon razornog i tragičnog rata.

Vladavina mira

Istaknuo je da je mir mogao zavladati u Evropi i bez Unije, ali da ne bi bio iste kvalitete.

“Naravno, mir je mogao doći u Evropu i bez Unije. Možda. To nikada nećemo znati. Ali, on nikada ne bi bio iste kvalitete. Trajni mir, a ne hladni prekid vatre”, kazao je Van Rompuy.

On je posebno istaknuo umijeće kompromisa kao jedno od glavnih odlika EU-a.

“Doista, neki aspekti mogu biti zbunjujući, i to ne samo za vanjske promatrače. Ministri iz zemalja koje nemaju izlaz na more strastveno raspravljaju o ribljim kvotama. Europarlamentarci iz Skandinavije raspravljaju o cijeni maslinova ulja. Unija je usavršila umijeće kompromisa. Nema dramatičnih pobjeda ni poraza, nego svi iz pregovora izlaze kao pobjednici. Zamorna politika samo je mala cijena koju treba za to platiti”, rekao je Van Rompuy.

Istaknuo je da je ideja ujedinjenja Evrope kao mirovni projekt uspjela, da je rat postao nezamisliv.

“Ipak, nezamisliv ne znači nemoguć. I stoga smo se danas okupili ovdje. Evropa mora održati obećanje mira i ja vjerujem da je to još uvijek krajnja svrha naše Unije”, kazao je predsjednik Evropskog vijeća.

Dodao je da sjećanja na rat blijede, što je dobra stvar. Međutim, sjećanja ne blijede svugdje, rekao je.

Sovjetska vladavina

“Sovjetska vladavina nad istočnom Evropom okončana je tek prije dva desetljeća. Grozni masakri dogodili su se na Balkanu nedugo nakon toga. Djeca rođena u vrijeme Srebrenice tek će sljedeće godine napuniti 18 godina. Ali, oni već imaju malu braću i sestre rođene nakon rata: to je prvi pravi poslijeratni naraštaj Evrope. To mora i ostati tako”, kazao je Van Rompuy.

Barroso je u govoru spomenuo i Hrvatsku kao buduću članicu Unije.

“Naša Unija je više od udruženja država. Ona je novi pravni poredak, koji se ne temelji na ravnoteži moći među državama, nego na slobodnom pristanku država da dijele suverenost. Od udruživanja u Zajednicu za ugalj i čelik do ukidanja unutarnjih granica, od šest do uskoro 28 članica, kada se Hrvatska pridruži porodici, pređen je izvanredan put koji nas vodi u Uniju koja se više zbližava. I danas jedan od najvidljivijih simbola našeg jedinstva nalazi se u rukama svih. To je euro, valuta naše EU, i mi ćemo je zadržati”, rekao je Barroso.

Dodao je da se može računati na napore EU-a u borbi za trajni mir, slobodu i pravdu u Evropi i svijetu.

Nobelova nagrada za mir se sastoji od diplome, zlatne medalje i čeka u vrijednosti osam miliona norveških kruna, odnosno 926.000 eura.

EU je odlučila novčanu nagradu dodijeliti projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba.

“Nobelova nagrada za mir zauzima se za pomirenje diljem svijeta. Novac od nagrade trebao bi biti dodijeljen onima koji su prva nada za budućnost, ali koji su ujedno i prve žrtve sadašnjih i prošlih sukoba: djeci”, rekao je Barroso nakon donošenja te odluke.

Izvor: Agencije