Duboke podjele na klimatskoj konferenciji

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama privodi se kraju, iako se učesnici nisu dogovorili o brojnim pitanjima, uključujući i spor o tome koliko novca bogate zemlje koje je zahvatila finansijska kriza mogu odvojiti da pomognu zemljama u razvoju za borbu protiv klimatskih promjena.

To pitanje zasjenilo je pregovore otkako je konferencija COP18 počela prošle sedmice u Kataru.

Konferencija završava u petak, a pregovori u četvrtak bili su napeti. Filipinski predstavnici zatražili su akciju kako bi se zauzdalo globalno zatopljenje, govoreći o moćnom tajfunu u kojem je ove sedmice živote izgubilo najmanje 350 ljudi.

“Apeliram na cijeli svijet, apeliram na lidere iz cijelog svijeta, da otvore oči i vide mračnu realnost s kojom se susrećemo”, kazao je predstavnik Filipina Naderev Sano, koji je dočekan apalauzom.

“Bitan faktor za moju delegaciju su velike posljedice klimatskih promjena s kojima se već suočavamo. Dok sjedimo ovdje, svaki sat, čak i dok ovdje gubimo vrijeme, crni bilans raste.”

Razvijene zemlje, od kojih se mnoge suočavaju sa nepopularnim mjerama štednje, trebaju pokazati da li će održati obećanje da će povećati finansiranje siromašnih zemalja za borbu protiv klimatskih promjena na 100 milijardi dolara godišnje do 2020.

Ta cifra iznosila je ukupno 30 milijardi dolara za dvije godine do 2012.

‘Obećanja nad obećanjima’

Zemlje u razvoju tvrde da im je potrebno barem još 60 milijardi dolara do 2015. kako bi se borile s posljedicama klimatskih promjena, poput rasta nivoa mora, te počele koristiti obnovljivu energiju.

“Nećemo otići odavdje s obećanjima nad obećanjima”, kazao je predstavnik Gambije Pa Ousman Jarju, koji ujedno predstavlja grupu najnerazvijenijih zemalja.

“Minimum koji ovdje možemo dobiti je obećanje da će na stolu biti još 60 milijardi dolara.”

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ne žele obećavati konkretne sume novca za naredni period, iako su pojedine članice EU-a dale svoja obećanja.

Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Švedska, Danska i Evropska komisija obećale su da će u sljedeće dvije godine nerazvijenim zemljama dati 8,95 milijardi dolara.

Samo nekoliko zemalja – Liban, Dominikanska Republika, Bjelorusija i Ukrajina – postavile su nove ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

U međuvremenu, Greenpeace i druge aktivističke grupe optužile su bogate zemlje da pregovore dovode do “ruba propasti”.

Klimatske konferencije UN-a, na kojima se sastaju predstavnici 200 država, poznate su po neispunjavanju obećanja.

Izvor: Agencije