Mudri potezi hrvatske solane

Svjesne da cijenama ne mogu konkurirati velikim svjetskim proizvođačima soli, hrvatske solane to žele nadoknaditi mudrim marketinškim potezima.

Promoviraju ideje o ekološkoj proizvodnji ili slanoj čokoladi, a kako to izgleda u solani Nin, provjerio je reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Zimsko sortiranje

Sol iz ninske lagune se u zimskim danima sortira, za klasičnu konzumnu, ili za industrijsku potrošnju.

Posla za zaposlene u solani ne manjka. Sol mora biti spremna za plasman na tržište, uglavnom domaće.

Menadžment je zadovoljan, jer narudžbe stižu svakodnevno.

“Zima je druga sezona, zimi ovisimo o posipanju cesta, dobre rezultate imamo, iz godine u godinu”, kaže Ivan Tomić, upravitelj solane Nin.

Hrvatske solane proizvodnu cijenu soli ne mogu spustiti ispod 10 centi po kilogramu.

“Tunis i Maroko imaju veću proizvodnju soli, to je teška industrija za razliku od nas, smeta nas, mogu ponuditi nižu cijenu nego što mi možemo ponuditi”, kaže Tomić.

Afrički proizvođači nude je i za 6 euro centi. U ninskoj solani kažu, vlada slobodno tržište. Prilagođavaju se i izvoze sol u vrijednosti blizu 450.000 eura.

Delikatesna sol

Igraju na kartu delikatesne soli, koja se u Ninu dobija isključivo isparavanjem mora, energijom sunca i vode.

Ninska solana planira razvoj novih proizvoda i otkrivanje novih tržišta, ali se ne zaboravlja tradicija skupljanja soli koja ovdje datira od vremena Rimljana.

Sačuvali su se u Ninu eksponati iz tog, ali i kasnijih vremena, korišteni u prikupljanju soli. Oni su eredno smješteni u tamošnjem Muzeju.

U Muzeju se nalazi i paleta proizvoda, a izdvaja se cvijetna sol.

“Prva sol koju skupljamo je cvijet soli, sa površine morske vode, to je najkvalitetnija sol, ima puno minerala, kalcija i magnezija”, kaže voditeljica Muzeja Ivana Burela.

U manjim količinama, cvijet soli izvozi se na Daleki istok, u Japan, po cijeni od 40 eura za kilogram.

Izvor: Al Jazeera