U Kataru razgovori o klimatskim promjenama

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP18), 18. po redu, otvorena je u katarskoj prijestolnici Dohi. U naredne dvije sedmice, do 17.000 osoba će prisustvovati ovom samitu.

Delegati će pregovarati o novom globalnom klimatskom dogovoru, no postoje velike tenzije između bogatih i siromašnih država.

Centralna tema samita je problem ograničenja ugljičnih “vrućih isparenja”. Ovaj termin se odnosi na pokušaje nekih imućnih država da prenesu ugljična ograničenja kako ih ne bi pogodila buduća smanjena ograničenja.

Države u razvoju tvrde kako ovo nije pošteno i smanjuje vrijednost svog zalaganja na smanjenju emisija ugljendioksida.

Ministrica vanjskih poslova Južne Afrike Maite Nkoana-Mashabane zvanično je predala mjesto predsjedavajućeg COP-a Abdullahu Bin Hamadu al-Attiyahu, zamjeniku premijera Katara i predsjedniku konferencije u Katarskom nacionalnom centru za konferencije.

Nakon što su se oboje kratko obratili okupljenima, izvšna tajnica UN-ove konferencije o kreiranju okvira rada na klimatskim promjenama (UNFCCC) Christiana Figueres, istakla je “jedinstvenu” lokaciju ovogodišnjeg COP-a.

“Svaki COP je jedinstven, a ni ovaj nije iznimka. Prvi put je samit u regiji Zaljeva. U ovoj historijskoj prilici, ova regija ima svjetsku pažnju kako bi pokazala napore na smanjenju ranjivosti Zaljeva zbog hrane i vode, postavi rast regionalne proizvodnje energije na obnovljive izvore i izgradi jaču i otpornu budućnost, kada je riječ o energiji, za sve države”, istakla je Figueres.

Fokus na Kataru

Dok Katar izražava dobrodošlicu svjetskim liderima na ovaj samit, njegov rad na očuvanju okoliša našao se na udaru kritika jer je veliki učesnik u emisijama plinova koji kreiraju efekt staklenika.

Zbog klimatske konferencije, u centru pažnje je ova država u Zaljevu koja godišnje proizvodi blizu 50 tona ugljendioksida po glavi svakog od 1,6 miliona stanovnika.

Borci za očuvanje okoline postavljaju pitanje da li Katar ima diplomatsku snagu i, što je važnije, političku volju da igra pozitivnu ulogu tokom dvosedmičnih pregovora.

Jamie Henn, suosnivač grupe 350.org, kazao je kako je “teško izbjeći ironiju” u održavanju samita u Kataru.

“To je nešto kao kad bi McDonald's organizirao konferenciju o gojaznosti. Ako ništa, samit malo skreće pažnju na Katar i poteze ove države kada je riječ o očuvanju okoline”, rekao je.

Henn je istakao kako je Katar postavio određene ciljeve, uključujući i plan da do 2024. godine 20 posto njegove energije dolazi iz obnovljivih izvora. Ipak, dodaje, domaćin samita može uraditi više.

Katar, koji želi povećati svoj planetarni rejting i koji je nedavno dobio organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine, tvrdi kako je posvećen uspjehu konferencije.

“Mi smo veoma svjesni prijetnji koje dolaze svijetu zbog klimatskih promjena. Nadamo se da će konferencija polučiti dobre rezultate i ojačati međunarodnu saradnju”, izjavio je Attiyah.

Velike investicije

Katar “je također i jedna od 10 država u razvoju koju će, prema predviđanjima, najviše pogoditi porast nivoa mora”, rekao je Attiyah, koji je također bivši ministar za energetiku Katara.

Ova država je investirala dosta sredstava u “zelene” tehnologije, poput eksperimentalnih solarnih panela, ali vlada još jako ovisi o jeftinom prirodnom gasu kako bi proizvodila električnu energiju.

No, Katar nije jedini krivac za veliko odašiljanje štetnih plinova.

Kina, kada se govori o kapacitetu, odašilje najviše ovih gasova, sa više od osam milijardi tona na godišnjem nivou, što je porast od 171 posto od 2000. godine.

Prate je Sjedinjene Američke Države (pet milijardi tona godišnje), premda su se njihove emisije smanjile od 2007. godine.

Na trećem mjestu je Indija. Njen ekonomski “bum” napravio je od Indije trećeg svjetskog zagađivača sa skoro dvije milijarde tona ugljendioksida godišnje.

Izvor: Al Jazeera i agencije