Kompromisom preko grčke ‘planine duga’

Evropska unija (EU) i Međunarodni monetarni fond (MMF) traže kompromis za savladavanje grčke “planine duga”, trenutno su za oko deset milijardi eura daleko od rješenja, a njihovo neslaganje utjecalo je na odlaganje isplate kredita od 130 milijardi eura Grčkoj.

EU i MMF, koji rukovode višemilionskim spasilačkim zajmom Grčke, sada su za oko deset milijardi eura daleko od rješenja koje bi zadovoljilo zahtjeve za upravljanje dugom svih strana, rekao je neimenovani izvor za AFP.

MMF je mjesecima insistirao da Grčka mora dovesti svoj ukupan dug na 120 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) do 2020. godine.

Prema kompromisu na kojem se u ovom trenutku radi, MMF bi mogao prihvatiti revidirani cilj duga od 124 posto BDP-a, dodaje taj izvor.

MMF radi prema sopstvenim unutrašnjim principima, a to je da ne treba pozajmljivati zemlji ukoliko je njen dug na srednji rok neodrživ.

Međutim, s obzirom na brzo slabljenje grčke ekonomije, kao posljedice produbljenja recesije koja pogađa ovu zemlju tokom proteklih pet godine, ispunjenje ovog cilja je postalo neostvarivo.

Grčki dug i dalje premašuje 300 milijardi eura, što će predstavljati oko 190 posto BDP te zemlje u 2014. godini.

Još dvije rate

Neslaganje EU-a i MMF-a oko održivosti grčkog duga je utjecalo na odlaganje isplate kredita od 130 milijardi eura toj zemlji.

Atina od juna čeka na ratu od 31,2 milijarde eura, čija je isplata odložena zbog sporog provođena reformi i ponavljanja izbora u toj zemlji.

Do kraja 2012. godine Grčka bi također trebala primiti još dvije rate vrijedne pet i 8,3 milijarde eura.

U zamjenu za ta sredstva, Grčka je obećala da će provesti seriju drakonskih i nepopularnih mjera štednje.

Jedbna od tih mjera je da će plate državnim službenicima u Grčkoj u narednoj godini biti smanjene do 30 posto.

Prema grčkim medijima, Ministarstvo finansija uputilo je cirkularno pismo u kojem navodi da će plate biti smanjene u rasponu od šest do 30 posto.

Osim državnih službenika, primanja će biti smanjena i korsinicima “specijalnih plata”, pripadnicima policije, ljekarima, sudijama, diplomatama, univerzitetskim profesorima…

Grčki Parlament je nedavno usvojio paket mjera štednji na osnovu kojih se budžetsko izdvajanje za državne službenike u narednoj godini smanjuje za 5,4 milijarde eura.

Dnevno 2.000 otkaza

Kriza je u ovoj godini svakoj grčkoj porodici odnijela oko 2.000 eura, a posljednji dodatak od po 400 eura grčki državni službenici će dobiti krajem godine, za Božić, budući da bonusa na platu više neće biti.

Mediji su upozorili i da je politika štednje grčke Vlade katastrofalna u sektoru rada i zapošljavanja. Svakog dana bez posla ostaje oko 2.000 radnika.

Prihodi zaposlenih u ovoj godini smanjeni su 15,1 posto, a nezaposlenost u privatnom sektoru dostigla je 33 posto.

U Grčkoj je za godinu dana nezaposlenost uvećana 18,8 posto, a više od 54.000 radnih mjesta je ukinuto, podaci su Organizacije za zapošljavanje.

Samo u oktobru nezaposlenost u Grčkoj zabilježila je novi rekord, nakon što je povećana 0,67 posto u odnosu na septembar i sa 12,1 posto u poređenju s oktobrom prošle godine.

U Grčkoj je u oktobru bilo nezaposleno 777.768 lica. Od ukupnog broja nezaposlenih, 63,7 posto je starosti između 30 i 54 godine, a 26,1 posto ispod 30 godina. Nezaposlenih preko 50 godina je 10,04 posto.

Prema popisu, u Grčkoj živi oko 11 miliona stanovnika.

Izvor: Agencije