Bez dogovora o budžetu Evropske unije
Ministri finansija zemalja Evropske unije (EU) u utorak navečer nisu usaglasili dogovor o budžetu za 2013. godinu.
Odbor za usaglašavanje sa Evropskim parlamentom je informiran da ministri još nisu postigli dogovor o budžetu, potvrdio je novinarima Andreas Mavroyiannis, zamjenik ministra za odnose sa EU-om iz Kipra, zemlje predsjedavajuće ECOFIN-om u Briselu.
“U sklopu roka za usaglašavanje koji službeno ističe večeras u ponoć, predsjedavajući Kipar je uložio mnogo napora da pomiri stanovišta, a posebno tokom posljednjih nekoliko dana, zemlje članice su pokazale značajnu otvorenost u vezi sa nekim ključnim tačkama”, rekao je Mavroyiannis.
“Želim naglasiti da je predsjedavajući započeo pregovore za godišnji budžet od samog početka uz najveći mogući osjećaj odgovornosti i poduzeo je sve mjere da postigne konkretne rezultate.”
Nastavak pregovora
Kako je iz Brisela izvijestio reporter Al Jazeere Marko Pavlović, prema zakonu Evropske unije, ministri finansija nastavljaju s radom nekoliko dodatnih sedmica.
Sljedećeg četvrtka u Briselu će se okupiti čelnici 27 zemalja članica EU-a koji bi trebali razgovarati o budžetu od 2014. do 2020. godine.
Evropska komisija smatra kako je potrebno devet milijardi eura za budžet za 2013. dok države članice tvrde da tog novca jednostavno nema.
“Činjenica da nema budžeta za 2013. pokazuje koliko će biti treško napraviti pun krug s budžetom do 2020. godine”, rekao je Pavlović.
Zemlje Evropske unije podijeljene su i oko poreza na finansijske transakcije. Ovaj porez podržava 11 zemalja članica, uključujući Njemačku i Francusku, dok Velika Britanija agresivno lobira da se ova vrsta inicijative stavi ispod radara.
Od naredne godine, također, slijedi i veća kontrola onoga što države eurozone rade sa svojim novcem. Njihove banke će biti pod kontrolom Brisela, što britanskom premijeru Davidu Cameronu, daje za pravo da pomisi da smjer u kojem Evropa trenutno ide nije u interesu njegove zemlje, ni samog slobodnog tržišta, što jeste Evropa danas, rekao je Pavlović.
Različiti stavovi o Grčkoj
Ministri finansija eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) javno su se sukobili u ponedjeljak navečer u vezi s produženjem roka Grčkoj za sređivanje stanja u javnim finansijama i opcije otpisa.
Šef eurogrupe Jean Claude-Juncker kazao je da zemlje eurozone žele Grčkoj produžiti rok za dvije godine, do 2022, da smanji svoj dug na zacrtanih 120 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Sastanak ECOFIN-a u Briselu
Rok za smanjenje deficita trebao bi, također, biti produžen za dvije godine, do 2016.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Briselu, čelnica MMF-a Christine Lagarde signalizirala je da nije oduševljena produženjem roka za smanjenje duga.
“Mi smatramo da je primjereni rok 2020. Očito se naši stavovi razlikuju”, kazala je Lagarde.
Zakazan je još jedan sastanak, za 20. novembar, kako bi dvije strane premostile razlike u stavovima.
Neuobičajeno javno iskazivanje neslaganja ipak nije dobar znak za postizanje sporazuma među zajmodavcima.
Dvije strane moraju dogovoriti kako će se Atini isplatiti nova tranša kredita u iznosu od 31,5 milijardi eura.
Odgođena isplata tranše
Isplata tranše odgođena je uprkos tome što je grčki Parlament u nedjelju izglasao dodatne mjere štednje u sklopu budžeta za 2013. godinu.
Atini ujedno u petak na naplatu dospijeva ukupno pet milijardi eura trezorskih zapisa i prijeti opasnost da neće moći podmiriti tu obavezu.
Juncker tvrdi da neće biti teškoća. “Neću vam reći kako ćemo riješiti taj problem, ali 16. novembra neće biti nevolja”, rekao je.
Spor između Evropske unije (EU) i MMF-a tinja već neko vrijeme. Tako Lagarde zastupa stav da treba poštovati zadane rokove i da zemlje eurozone moraju prihvatiti otpis dijela potraživanja po kreditima.
U eurozoni, ipak, vjeruju da se grčka ekonomija može oporaviti i da zemlja može uspješno servisirati svoj dug ako joj se dadne malo više vremena.
Otpis dijela potraživanja po kreditima smatra se politički neprihvatljivim, osobito u Njemačkoj.
Dodatni je problem što bi produženje roka za dvije godine povećalo troškove pomoći Grčkoj za 33 milijarde eura.
Izvori: Al Jazeera i agencije