Protesti u Atini uoči izglasavanja budžeta
Više hiljada demonstranata nagrnulo je u nedjelju kasno poslijepodne prema parlamentu u središtu Atene protestirajući protiv rezova u budžetu za 2013. o kojem se treba glasati večeras. Prema procjeni policije, u dvije posebne povorke bilo je 15.000 demonstranata.
Sindikati privatnog sektora GSEE i javnog Adedy, bijesni zbog nastavka politike štednje, s planiranom uštedom u budžetu većom od devet milijardi eura i recesijom od -4,5 posto u 2013., pozvali su na proteste protiv “nepopularnih” budžetskih mjera.
GSEE u saopćenju traži da se “ne glasa za te mjere i da se mijenja politika štednje u Europi i u Grčkoj koja dokida socijalna prava”.
“Zaustavimo katastrofu, organizirajmo svrgavanje” (vlade), pisalo je na transparentu glavne opozicione stranke Syrize (radikalna ljevica). “Otjerajmo ih”, moglo se pročitati na drugom transparentu.
Druga povorka koju je organizirala Fronta za radničku borbu (Pame), bliska komunistima, treba se na trgu Syntagmi pridružiti sindikalnoj povorci.
U nacrtu budžeta za 2013. koji u načelu trebaju prihvatiti zastupnici koalicijske vlade, sastavljene od desnice, socijalista i demokratske ljevice, koja ima tek 168 od 300 zastupnika, planira se uštedjeti više od 9 milijarda eura, od čega 7,6 milijarda zahvaljujući smanjenju plata i mirovina.
Protesti se događaju četiri dana pošto je parlament donio zakon za razdoblje od 2013. do 2016. po kojemu kroz to vrijeme u budžetu treba uštedjeti 18 milijarda eura, usprkos tome što je oko 70.000 ljudi izašlo na ulice protiveći se daljnjim rezovima.
Nakon tri godine stalnih programa štednje Grčka se našla u začaranom krugu rastuće krize. Grčki parlament sada se nalazi pred novim izazovom – usvajanjem budžeta za 2013. godinu.
Nema spasonosnih pozajmica dok se za to ne ispune uslovi – jasno su poručili Grčkoj njeni partneri u eurozoni.
A jedan od uslova bilo je i usvajanje novih mjera štednje. Grčki parlament ih je podržao- sindikati su automatski stupili u generalni štrajk, a ogorčene mase ljudi iskazivale su bijes na ulicama Atine. Sada treba usvojiti budžet za narednu godinu.
Žrtvena janjad
Grčki ministar finansija rekao je da će on biti odraz napora svih građana da se prevaziđe ekonomska kriza.
“Moramo učiniti sve kako bismo ostvarili ciljeve kada je riječ o programu fiskalnog prilagođavanja u zemlji, te osigurati njen ostanak u eurozoni s obnovljenim kredibilitetom. Bila bi prava šteta da postanemo žrtvena janjad, kao što bi željeli pojedini u eurozoni, samo da bismo poslužili kao primjer drugim delikventima na periferiji Evropske unije, i dozvoliti ostatku da krene naprijed”, smatra Yannis Stournaras.
Njemačka je od Grčke tražila da što prije usvoji budžet za 2013. godinu, koji će poslužiti kao baza, na osnovu koje se može donijeti odluka o novom paketu pomoći za ovu zemlju.
No, sve ovo stavilo je grčke vlasti između dvije vatre: ispunjenja uslova i bijesa građana. Iako je ova zemlja kolijevka demokratije, sve više njenih građana nezadovoljno je načinom na koji ona funkcioniše.
Michalis Spourdalakis, profesor političkih nauka sa Atinskog univerziteta, kaže:
“Imamo demokratiju bez građanskih prava koja su potkopana ili ograničena. Ona su ograničena koliko i naša ekonomija.”
Utjecaj na druge
Analitičari upozoravaju da ovo što se danas događa u Grčkoj može imati utjecaja i na druge zemlje.
“Ako grčka demokratija padne, drugim riječima, ako imamo demokratiju bez provjere i balansa ili drugih mehanizama kojima građani provjeravaju vlast, onda će ta tendencija biti prenijeta i na druge evropske zemlje”, upozorava Michalis Spourdalakis.
Evropa budnim okom prati Grčku, ali sve dok joj čvrsto drži omču oko vrata, demokratija će biti ugrožena, poručuju analitičari.
Izvor: Al Jazeera