Izlazne ankete: Tuerk i Pahor u drugom krugu

Nijedan od tri kandidata na predsjedničkim izborima u Sloveniji nije dobio potrebnu natpolovičnu većinu glasova, a u drugom krugu kroz tri sedmice za to će se mjesto boriti aktuelni predsjednik Danilo Tuerk i bivši premijer Borut Pahor, pokazali su rezultati izlazne ankete agencije Mediana objavljene u 19 sati, odmah nakon zatvaranja birališta.

Prema rezultatima paralelnog glasanja koje je objavila nacionalna Slovenska televizija, Borut Pahor je dobio 41,9 posto glasova , Danilo Tuerk 37,2 posto, a Milan Zver, kandidat najbliži vladi premijera Janeza Janše, 20,8 posto.

Do 16 sati glasalo je 38,80 posto birača, što je najmanja izlaznost u odnosu na sve prethodne izbore.

Predstavnici Izborne komisije na konferenciji za novinare izjavili su da od 1992. godine, kada su održani prvi predsjednički izbori u Sloveniji, izlaznost konstantno pada. Te 1992. do 16 sati glaslo je 69,80 posto birača.

Najveći odziv bio u Ljubljani, gdje je do 16 sati glasalo 38,80 posto birača, a najmanji odziv je bio u Mariboru – 32,24 posto.

To znači da je od 1.700.000 građana sa pravom glasa, do sada glasalo 604.870.

Izjave kandidata

U svojim prvim izjavama nakon objave neslužbenih rezultata prvog kruga Pahor i Tuerk najavili su borbu kako bi u preostale tri sedmice u novoj kampanji uspjeli bolje predstaviti svoj program biračima.

Pahor je rekao da je broj glasova koje su mu namijenili birači premašio njegova očekivanja, te da to predstavlja inspiraciju. “Ovi rezultati daju mi jaku inspiraciju i nadu da smo kao narod sposobni naći izlaz iz krize i idućim generacijama osigurati bolju i pravedniju budućnost”, rekao je Pahor u svom izbornom štabu nakon objave neslužbenih rezultata.

Tuerk je u svojoj izjavi nakon objave neslužbenih rezultata rekao da je rezultat otvoren, da je optimist i da se nada pobjedi u drugom krugu. Istovremeno je ocijenio da je u političkoj kampanji pred prvi krug bilo mnogo “niskih udaraca” i “laži”.

Tuerk je naveo da će u drugom dijelu kampanje učiniti sve da dođu do izražaja “konceptulane razlike” između njega i Pahora. “Ja se zauzimam za poštenu, drugačiju državu, a kao predsjednik bih u drugom mandatu pomagao u stvaranju takve države”, rekao je Tuerk.

Aludirajući na korupcijsku aferu Patria, Tuerk je u svojoj izjavi nakon objave neslužbenih rezultata rekao da je Slovenija jedina država u EU u kojoj se vodi kazneni postupak protiv predsjednika vlade te da se je nad tim “potrebno zamisliti”.

Slovenski premijer Janez Janša u nedjelju je komentirajući rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora izrazio razočarenje niskim odazivom birača, te naveo da će njegova stranka razmisliti koga podržati u drugom krugu u kojemu će birači odlučivati između bivšeg premijera Boruta Pahora i aktualnog predsjednika Danila Tuerka.

Drugi krug

Dosadašnji predsjednik Danilo Tuerk (60) na izborima je nastupio kao nezavisni kandidat uz podršku građana, ali su njegovu kandidaturu podržale i najveća opozicijska stranka Pozitivna Slovenija (PS) Zorana Jankovića te stranka penzionera (DESUS).

Bivšeg premijera Boruta Pahora (49) podržavaju Socijalni demokrati (SD) i Građanska lista Gregora Viranta.

Milan Zver (50) kandidat je vladajuće Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše te demokršćani (stranka Nova Slovenija – NSI).

Kako pišu mediji, sve do sada objavljene ankete govore da će Slovenci pobjednika odabrati tek tri sedmice kasnije, u drugom krugu.

Pobijediti u prvom krugu izbora uspjelo je do sada samo prvom slovenskom predsjedniku Milanu Kučanu 1992. i 1997. godine, dok su i Janez Drnovšek 2002. godine, te aktualni predsjednik Danilo Tuerk 2007. potrebnu natpolovičnu većinu glasova dobili tek u drugom krugu.

Karijere kandidata

Tuerk je do izbora na mjesto predsjednika 2007. godine u slovenskoj politici bio manje poznat jer je dugo boravio u inostranstvu kao diplomata, prvo kao predstavnik u UN-u, a onda i na mjestu jednog od pomoćnika tadašnjeg generalnog sekretara UN-a Kofija Annana.

Kako pišu agencije, u sukobu je sa sadašnjom vladom i premijerom Janšom koji ga smatra politički pristranim te političarom povezanim sa “starom” gardom ljevice koja vuče porijeklo iz komunističkog sistema.

Pahor je više puta bio zastupnik, a jedan mandat i predsjednik parlamenta. Mandat zastupnika u Evropskom parlamentu prekinuo je 2008. uključivši se u kampanju za parlamentarne izbore na kojima su Socijalni demokrati (SD), koje je vodio 15 godina, osvojili većinu, a Pahor postao premijer.

Pahor tvrdi da ga iskustvo premijera koji nije uspio provesti reforme za izlazak iz krize čini objektivnim prema teškoćama sadašnje vlade te da bi kao predsjednik države bio kohezivan politički faktor kako bi država prevladala trenutne ekonomske probleme. U kampanji je više puta svojoj vladi pripisao zasluge za poboljšanje odnosa s Hrvatskom.

Zver je 2004. godine izabran u parlament na listi Slovenske demokratske stranke (SDS), a u prvoj vladi Janeza Janše do 2008. bio je ministar obrazovanja. Trenutno je zastupnik u Evropskom parlamentu.

Politolog s doktoratom smatra se jednim od bližih Janšinih suradnika, a u kampanji je isticao kako bi njegov izbor za predsjednika države omogućio promjene koje su Sloveniji potrebne, a na koje sadašnji predsjednik nije spreman jer se suprotstavlja vladi i njenoj politici.

Provođenje reformi

Prema pisanjima slovenskih medija, sve ankete su pokazale da bi u drugi krug predsjedničkih izbora najvjerovatnije ušli Pahor i Tuerk.

Analitičari u tom slučaju predviđaju da bi Pahor mogao dobiti i glasove onih koji su u prvom krugu glasali za Zvera.

Ove predsjedničke izbore obilježit će masovni sindikalni protesti, najavljeni za iduću subotu, te razgovori vlade i sindikata koje je pokrenuo Tuerk kako bi se izbjegli referendumi o sanaciji bankarskog sistema i načinu upravljanja državnom imovinom.

Pahor je tokom više predizbornih sučeljavanja izrazio razočarenje što se Tuerk nije izrazitije javno angažirao oko uspjeha reformi u vrijeme kad ih je predlagala njegova bivša vlada pa je u to vrijeme i ključna penziona reforma pala na referendumu.

Tuerk se branio tvrdnjom da predsjednik države ne može biti “advokat” bilo koje vlade nego eventualno posrednik u pronalaženju šire prihvatljivog rješenja.

Izvor: Agencije