Izbori u Sloveniji u ozračju teške krize
Slovenci u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore. Održavaju se u ozračju teške ekonomske krize. Nezaposlenost raste, kreditni rejting pada, ekonomija stagnira.
To opterećuje i ekonomske odnose u regionu. Slovenija – nekada jedan od najvećih investitora u regionu, sada je okrenuta svojim problemima.
Iz dana u dan živimo sve teže, kažu Slovenci.
„Nezaposlenost je udvostručena i sada iznosi 10 posto“, izvještava Martina Kiseljak. Bez posla je 115 hiljada ljudi.
Zvoni na uzbunu
Teško je pogođen i bankarski sektor – država je samo u dokapitalizaciju Nove ljubljanske banke dosad uložila oko milijardu eura. Javni dug dvostruko je veći nego prije četiri godine, iznosi 18 milijardi eura.
U Sloveniji zvoni na uzbunu. Lili, stanovnica Ljubljane, kaže: “Lošije je nego što je bilo prije. Zašto? Zbog loših političkih odluka”, a njena sugrađanka Jasmina razmišlja ovako:
“Male su plaće, nezaposlenost. Neki su ljudi gladni.”
Dušan, također stanovnik Ljubljane, kaže: “Plate su male, ali koliko se radi – dobre su. Morate da znate koliko imamo ljudi u državnoj upravi, dobre su plate, ja mislim. “
Upravo je reforma javnog sektora – najveći problem.
Analitičari smatraju da se Slovenija sada nalazi u ovoj situaciji zato što ih nije na vrijeme provela.
“Oni su zatvarali oči, kao da je kriza nešto što će proći samo od sebe i potom će se vratiti dobra vremena. Nažalost, nisu se vratila.
Drugi problem je politički oportunizam tadašnje opozicije i jedno destruktivno djelovanje sindikata koji su sve mjere, koje su morale biti provedene – jer smo došli do zida, minirali na referendumu“, kaže Igor Masten sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
Ključne reforme javnog sektora u Sloveniji još nisu provedene. Mjere štednje koje najavljuje aktuelna vlada Janeza Janše nailaze na oštro protivljenje i u parlamentu, ali i među građanima. Sindikati su za idući mjesec već najavili proteste.
A teška ekonomska situacija održava se i na ekonomsku saradnju u regiji. Slovenija je bila jedan od najvećih investitora u zemlje regije, uloživši više milijardi eura.
„Mislim da je problem Slovenije u regiji taj što je puno poduzeća otišlo u regiju, u želji za brzom zaradom. Ekspanzija u financijski sektor je bila prebrza, ogromni rizici i korupcija. I to je sve ono što sada dolazi na naplatu“, kaže Masten.
Analitičar Zijad Bećirević (Ifimes) kaže da to nije bila strategija države, već „strategija dijela pojedinaca koji su tada vodili Sloveniju. I koji su činili usluge privrednim strukturama u Sloveniji i iskoristili svoje političke veze s pojedinim političkim liderima na Balkanu, da su vrlo lako došli do suvlasničkih udjela i ustvari preko nekih fondova čak uzeli kontrolni udio u gospodarstvima pojedinih država.”
Granični problemi
„Odnos Slovenije i Hrvatske posebna je priča. Granične probleme, zbog kojih je Slovenija godinama blokirala ulazak Hrvatske u EU, zamijenila je Ljubljanska banka“, izvještava Kiseljak.
Za sociologa Urbana Vehovara sve proizlazi iz loše ekonomske situacije i krize u slovenskom društvu.
“Mi smo izgubili sve što smo imali 1991, a sad nas pretiču Estonci, Slovaci, Poljaci… svi nas pretiču. Ja mislim da, sad kad Hrvatska uđe u EU, i oni će nas zgaziti, što se tiče ekonomije i diplomatije. Sve smo izgubili i to je poenta ove priče.”
Desetljećima najrazvijenija zemlja regije, Slovenija se našla u ozbiljnim ekonomskim problemima. Analitičari kažu – mjere za njihovo rješavanje ne treba izmišljati, jer mnoge članice EU mjere štednje provele su puno prije Slovenije.
Izvor: Al Jazeera