Bez pomoći Grčka će propasti nakon novembra

Samaras: Ključ je u likvidnosti, zbog toga je naredna tranša toliko važna za nas (AFP)
Samaras: Ključ je u likvidnosti, zbog toga je naredna tranša toliko važna za nas (AFP)

Grčki lider Antonis Samaras je izjavio da njegova zemlja neće opstati nakon novembra bez isplate naredne tranše međunarodne pomoći.

“Ključ je u likvidnosti. Zbog toga je naredna tranša toliko važna za nas”, rekao je on za njemački finansijski magazin Handelsblatt.

Na pitanje koliko dugo bi Grčka mogla izdržati bez tranše, Samaras je odgovorio: “Do kraja novembra. Tada će nam se kasa isprazniti.”

Evropska centralna banka (ECB) mogla bi pomoći kada bi prihvatila niže kamatne stope za postojeći grčki dug “ili bi mogla odobriti ‘rollover'”.

“Također, mogao bih zamisliti rekapitalizaciju grčkih banaka kao što se trenutno razmatra u Španiji, koja ne bi počivala na državnim dugovima nego bi išla direktno preko Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM). To bi nam pružilo veliko olakšanje”, kazao je Samaras.

U međuvremenu je velika međunarodna bankarska grupacija, Institut za međunarodne finansije (IIF), pozvala Evropsku uniju (EU) da snizi kamatne stope na zajmove Grčkoj kako bi dobila prostor da njena privreda “prodiše”.

Banke otpisuju dugove

Ukazujući na to da nastavak strogih mjera štednje samo pogoršava situaciju u Evropi, IIF navodi da je Grčkoj i svim posrnulim evropskim privredama potreban odmor od strogih kratkoročnih fiskalnih ciljeva kako bi ponovo ostvarile rast, prenosi AFP.

“Podhitno se mora završiti tekuća revizija grčkog programa, uz produženje roka za ispunjenje ciljeva budžetskog deficita”, navodi IIF.

Ovo posljednje se može ostvariti bez dodatnog finansiranja, odnosno putem snižavanja kamatnih stopa na zvanične kredite u skladu sa značajno smanjenim troškovima finansiranja.

Direktor IIF-a Charles Dallara je rekao da bi EU mogla sniziti kamatne stope na zajmove Grčkoj na jedan posto sa sadašnjih četiri posto, bez ikakvih gubitaka s obzirom na sadašnje ultraniske kamatne stope.

On je ukazao da su se komercijalne banke već složile da otpišu 53 posto nominalne vrijednosti grčkog duga od 206 milijardi eura u okviru drugog paketa pomoći Grčkoj sa početka ove godine.

Dug i deficit

Dallara je, međutim, rekao kako su banke bile zabrinute da će dalji pritisak na Grčku ispuniti kratkoročne ciljeve smanjenja fiskalnog deficita odvesti ekonomiju u još dublju recesiju, otežavajući joj provođenje potrebnih reformi i privatizacije za rast ekonomije.

“Grčke vlasti su imale teške trenutke fokusirajući se na ove mjere”, kazao je on, dodajući da Grčka mora nastaviti rješavati probleme duga i deficita.

“Međutim, to će biti nemoguće bez ostvarivanja bilo kakvog rasta”, rekao je.

“Ono što mi ohrabrujemo je veća spremnost lidera eurozone da značajno smanje kamatne stope na tekuće i buduće zajmove”, rekao je Dallara.

“Ne postoji razlog zbog kojeg bi eurozona nastavila naplaćivati stope koje naplaćuje danas”, dodao je on.

“Sniženje stopa bi ubrzalo povratak grčke na kreditnu sposobnost”, zaključio je Dallara.

Izvor: Agencije


Povezane

Institut za međunarodne finansije smatra da pretjerano smanjenje troškova usporava rast ekonomije te regije i pozvao na veću potrošnju u zemljama kao što je Njemačka.

09 Apr 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO