Vanjska politika u fokusu treće debate

U posljednjoj debati pred izlazak na izbore republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney ima tešku zadaću – pokazati da mu vanjska politika nije slaba točka te ubijediti američke glasače da je predsjednik Barack Obama u protekle četiri godine od SAD-a napravio sporednog igrača na međunarodnoj sceni.

Vanjska politika donedavno nije bila u fokusu izborne kampanje, dok se nije dogodio tragični incident u Libiji kada je ubijen američki veleposlanik u toj zemlji Chris Stevens, što Romney pokušava pokazati kao propust Obamine administracije.

“Zbog Libije, vanjska politika je sada važno pitanje. Bez obzira koliko su oba kandidata samouvjerena, nakon večerašnje debate imat ćemo jako tijesne izbore i nitko ne zna što će se dogoditi do izlaska na birališta”, rekao je Tom Ridge, bivši ministar domovinske sigurnosti.

Romney je obećao obnoviti tradicionalnu američku vanjsku politiku, koja vuče korijen od kraja Drugog svjetskog rata, a temelji se na širenju interesa posredstvom vojne i ekonomske moći.

Izgubljen respekt zbog Iraka

To je upravo ono čega se plaše demokrate, izvještava iz Washingtona dopisnik Al Jazeere Ivica Puljić.

“Predsjednik Obama nije samo fokusiran na otvaranje radnih mjesta i na ekonomiju, nego i na obnovu američke reputacije kao svjetskog diplomatskog lidera. To je bilo potcijenjeno u Bushovoj administraciji, kada smo zbog rata u Iraku izgubili respekt kod mnogih. To je umanjilo naše mogućnosti da utječemo na svjetska zbivanja. Zahvaljujući predsjedniku Obami, koji je obnovio odnose s drugim zemljama, obnovili smo i naš utjecaj u svijetu”, izjavila je Debbie Wasserman Schultz, predsjednice Demokratske stranke.

Kakva je vanjska politika predsjednika Obame, poznato je već četiri godine. No, kakva je vanjska politika guvernera Romneya?

“Mislim da postoji temeljna razlika u pogledu na svijet. Predsjednik ima snažan legitiman pristup kroz angažman u multilateralizmu i poštivanju međunarodnog prava. Postoji drugačiji pristup u kojem se guverner Romney ponaša na više tradicionalan način, poput Trumana, Kennedya i Reagana, dok predsjednik Obama ima drugačiji pristup. Američki glasači će odlučiti koliko je to bilo uspješno”, smatra Richard Williams, savjetnik Romneyja za vanjsku politiku.

Rice, Kerry ili Zoellick

U praksi, to znači da je Romney skloniji agresivnijoj vanjskoj politici, kakvu je vodio George W. Bush, što potvrđuje i izbor njegovih vanjskopolitičkih savjetnika.

“Teško je povjerovati da je takav pristup guvernera Romneyja prema vanjskoj politici učinkovit. Amerikanci su umorni od rata, oni su umorni od vanjske politike iz vremena predsjednika Busha. Oni ne žele vidjeti predsjednika koji je pasivan, ali ne mislim da smatraju da je predsjednik Obama pasivan u vanjskoj politici. Više ga smatraju efikasnim u provođenju vasnjke politike”, mišljenja je John Hudak sa Instituta Brookings.

Pošto je sadašnja državna sekretarka Hillary Clinton najavila da se u siječnju povlači bez obzira na ishod izbora, kao demokratski kandidati za mjesto šefa američke diplomacije spominju se senator John Kerry i američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima (UN) Susan Rice.

Ako Romney pobijedi na izborima, kao najozbiljniji, ali ne i jedini, kandidat navodi se donedavni predsjednik Svjetske banke (SB) Robert Zoellick.

Izvor: Al Jazeera