Vlada Kolumbije i FARC pregovaraju u Oslu

Norveška i Kuba su "garanti" razgovora, a Venezuela i Čile će, također, biti prisutne. (EPA)

U toku su pregovori iza zatvorenih vrata između Vlade i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) kojim bi se trebao okončati 48 godina dug oružani sukob u toj državi, dok porodice žrtava u glavnom gradu ove južnoameričke države protestima traže učešće na razgovorima.

Pregovori u Oslu prvi su izravni razgovori u više od deset godina nakon što je kolumbijska Vlada izrazila nadu u mogući sporazum.

Pregovarači obje strane odvedeni su na nepoznato mjesto oko podneva, nakon što su projurili kroz VIP odjel aerodroma u Oslu.

Mediji će biti u potpunosti isključeni sa sastanaka koji će se održati u srijedu i četvrtak, saopćilo je norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

Na prvom sastanku će se govoriti o logističkim i tehničkim pitanjima prije zvaničnog početka mirovnih pregovora, saznaje AFP.

Konferencija za novinare na početku pregovora bit će održana u hotelu u Hurdalu, malom gradu sjeverno od Osla, saopćilo je norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

Kolumbijska vlada i FARC saglasili su se u augustu da započnu pregovore u Oslu u prvim sedmicama oktobra, nakon čega bi trebali nastaviti razgovore na Kubi, u Havani.

Norveška i Kuba su “garanti” razgovora, a Venecuela i Čile će, također, biti prisutne.

FARC je osnovan 60-tih godina prošlog vijeka kao oružano krilo kolumbijske Komunističke partije i najveća su i najstarija pobunjenička grupa u Latinskoj Americi.

Žrtve nasilja traže prava

Ta organizacija, koju Kolumbija, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija smatraju terorističkom, odgovorna je za brojna ubistva i otmice, a smatra se da se finansira trgovinom narkoticima.

Zbog pobune FARC-a, deseci hiljada ljudi izgubili su živote proteklih pet decenija.

Pet ključnih pitanja će se rješavati kada glavni pregovori počnu u Kubi idućeg mjeseca: trgovina drogom, pravo na zemljište, prekidanje neprijateljstva, politička integracija i prava žrtava.

Dopisnik Al Jazeere Gabriel Elizondo prisustvovao je protestu porodica žrtava u Bogoti koje smatraju da im se mora omogućiti učešće u pregovorima.

Stotine ljudi okupilo se na glavnom trgu u kolumbijskoj prijestolnici, noseći fotografije svojih najbližih, koji su nestali ili ubijeni u 50-godišnjem ratu između Vlade i gerilske grupe FARC.

Žrtve više ne žele šutjeti i jednoglasno traže pravdu poput Sebastiana Sancheza, čiji je otac nestao bez traga prije deset godina.

„Glas žrtava mora se čuti na pregovorima. Moramo znati da će i naše mišljenje biti uzeto u obzir“, kaže on.

Tokom godina, FARC je oteo na hiljade ljudi od kojih mnogi nikad nisu oslobođeni, iako je grupa ove godine obećala da više neće uzimati taoce.

Ključne tačke

Članovi porodica tihe su žrtve prisilnih preseljenja, otmica i ubistava. Među njima je Marleny Blandon, čijeg je 12-godišnjeg sina FARC oteo prije pet godina.

„Molim Boga da predsjednik Juan Manuel Santos i kolumbijska Vlada omoguće prisustvo našeg predstavnika na pregovorima, kako bi saznali gdje su naša djeca“, rekla je Blandon.

Među šest ključnih pregovarača Vlade su političari, vojni oficiri i jedan predstavnik poslovne zajednice, ali niko direktno povezan sa žrtvama, navodi Elizondo.

„Međutim, Vlada ističe činjenicu da će jedna od ključnih tačaka na pregovorima biti pitanje na koji način će FARC poštovati prava žrtava i kako će gerilci snositi odgovornost za zločine. Ali, ako bilo koji od demobiliziranih boraca dobije puni imunitet, to bi moglo razbjesniti porodice“, dodaje.

„Ne smijemo se dovesti u situaciju da, nakon mirovnih pregovora, bivši gerilci slobodno hodaju ulicama, a porodice znaju da je to osoba koja im je možda ubila ili otela člana porodice i da nikad neće biti kažnjena za to“, izjavio je novinar i aktivista Herbin Hoyos.

Bol okupljenih ljudi je očit. Jorge Ivan Gutierrez izgubio je dva brata u ovom ratu, jedan od njih nikad nije pronađen.

„Od mirovnog procesa očekujemo istinu i pravdu. Nadam se da ću saznati gdje je tijelo mog brata, kako bih ga mogao dostojno sahraniti“, kazao je Gutierrez.

Ali prije svega, porodice žele učestvovati u uspostavljanju mira koji, čini se, konačne žele sve strane. 

Izvor: Al Jazeera i agencije