Pet decenija od kubanske raketne krize
Navršava se pedeset godina od kubanske raketne krize. U oktobru 1962. svijet se suočio sa, najvećom opasnošću do tada – izbijanjem nuklearnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza.
U jesen 1962. oči svijeta bile su uprte u ovu otočku zemlju. Na čelu Kube, nakon socijalističke revolucije, nalazio se Fidel Kastro, deklarirani Marksist – lenjinist.
Diplomatski i ekonomski odnosi sa Rusijom sve više jačaju, a od jula do oktobra izvodi se tajna operacija “Anadir”.
Pred izazovom
Sovjetska vlast, predvođena Nikitom Hruščovim, na Kubu prebacuju više od 20 hiljada vojnika. Instaliraju više od stotinu raketnih sistema zemlja -vazduh i šalju lovce i bombardere.
Najveća opasnost za sjeverne susjede, Sjedinjene Američke Države, bila je slanje više od 80 raketa sa nuklearnim bojevim glavama.
“Nepogrešive činjenice govore da su, u protekloj sedmici, instalirane ofanzivne rakete na Kubi”, kazao je tadašnji predsjednik SAD-a John F. Kennedy.
Američka administracija se našla pred izazovom blokade ili zračnih napada. Jastrebovi u američkoj administraciji tražili su zračne udare. Ipak, predsjednik Kennedy se odlučio za blokadu i karantinske mjere.
Dok su američke pomorske snage presretale ruske brodove u UN-u se vodila intenzivna diplomatska kampanja za mirno rješavanje krize.
Oktobra 26. ugledni američki novinar Walter Lippmann predložio je da se Amerikanci povuku iz Turske, a Sovjeti sa Kube.
Olakšanje je stiglo dva dana kasnije. Sovjetska vlada pristala je da razmontira ofanzivne rakete na Kubi i da ih vrati u Sovjetski Savez.
Crvena zemlja
I ovaj put je razum silom argumenata pobijedio argumente sile.
Mnogi eksperti tvrde da raketnu krizu treba posmatrati u kontekstu hladnoratovskog odmjeravanja snaga, u kojoj, kako kažu, nije bilo pobjednika.
Kuba je iz krize izašla kao komunistička zemlja. SAD su uklonile nuklearnu opasnost iz svoga susjedstva, a Rusi su se zadovoljili uklanjanjem američkih raketa iz Turske.
Danas, na mjestima gdje su postavljene lansirne rampe, ostala je samo crvena zemlja kao i sjećanje na dvije najgore sedmice u historiji čovječanstva.
Izvor: Al Jazeera