Polemika o pozitivnoj diskriminaciji u SAD-u
Na univerzitetima širom Sjedinjenih Država studenti se primaju ne samo na osnovu akademskih uspjeha, nego i rase i spola, a sve u cilju postizanja ravnoteže i promocije raznolikosti.
Ovakva politika, nazvana afirmativna akcija ili pozitivna diskriminacija, postala je tema burnih rasprava, jer pojedinci smatraju da je nepravedna.
Sportske aktivnosti i proslave prije i nakon utakmica tradicija su u SAD-u. Na Univerzitetu u Marylandu raznolika grupa sadašnjih i bivših studenata došla je podržati svoj tim.
Stav Vrhovnog suda SAD-a
Ova raznolikost nije slučajna. Pažljivo je stvarana tokom godina, zahvaljujući politici poznatoj kao afirmativna akcija, prema kojoj su pripadnost određenoj rasi i spolu faktori koji se uzimaju u obzir pri prijemu na univerzitet.
“Mislim da je rasna raznolikost dio iskustva na koledžu i da bit pohađanja koledža nisu samo knjige”, kaže Colleta Claggett, bivša studentica.
“Ovaj stav podržao je Vrhovni sud SAD-a 2003. godine, kad je odlučeno da je u interesu koledža i univerziteta promovisanje raznolikosti i da je afirmativna akcija opravdana”, izvještava Kimberly Halkett iz Vrhovnog suda SAD-a.
Ali, ova presuda je donesena kad su u sudu dominirale liberalne sudije, koje su imenovali demokratski predsjednici.
Devet godina kasnije situacija je drugačija. Studentica Abigail Fisher nada se da će sud poništiti spomenutu presudu o afirmativnoj akciji.
“Nadam se da će sud odlučiti da se rasna i etnička pripadnost studenata ne trebaju uzimati u obzir prilikom upisivanja na Univerzitet u Texasu”, kaže Fisher.
Podigla je tužbu protiv Univerziteta u Texasu, tvrdeći da su njena građanska prava prekršena 2008. godine, kad je njena prijava odbijena, dok su primljeni studenti sa slabijim ocjenama.
Međutim, kad sud presudi u njenu korist, to bi moglo otvoriti vrata eliminiranju drugih faktora kad je riječ o prijemu studenata, uključujući davanje prednosti djeci bogatih bivših studenata na nekim od prestižnih američkih univerziteta.
“Ukidanje korištenja rasne pripadnosti kao osnove za prijem moglo bi učiniti proces progresivnijim, posebno kad je riječ o velikim nejednakostima zasnovanim na ekonomskom statusu u ovoj zemlji”, kaže Richard Kahlenberg iz Century Foundation.
Podrška mnogih Afroamerikanaca
Upravo je dugogodišnja praksa preferiranja bijelih privilegiranih studenata na univerzitetima razlog zbog kojeg mnogi Afroamerikanci smatraju da je afirmativna akcija zasnovana na etničkoj pripadnosti i dalje neophodna.
“Nesvjesno zaboravljamo kako je nekad bilo, kao da su i dalje prisutni ostaci tenzija iz vremena kad su nam prava uskraćivana”, kaže Glen Creech, bivši student.
Ovo je samo jedan od slučajeva koje će Vrhovni sud razmatrati tokom ovog mandata, dok pokušava pronaći najbolji način da riješi problem rasne nepravde u SAD-u.
Izvor: Al Jazeera