Podjele na četnike i partizane opet aktuelne

Četnici i partizani u Srbiji više nemaju ista prava, niti se ti pokreti mogu izjednačiti, posljednja je odluka Ustavnog suda ove države.

Historičari u Srbiji su zbog toga ponovo podijeljeni, jer različito tumače historiju Drugog svjetskog rata.

Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) pozdravlja odluku Suda, a partizani se pitaju kako je uopće moguća rasprava o rehabilitaciji Draže Mihailovića.

Podjele u Srbiji na četnike i partizane, patriote i izdajnike, ovih dana ponovo su postale aktuelne.

Odluka Ustavnog suda, kojom je poništena uredba Vlade iz 2005. godine, izazvala lavinu reakcija.

Dušan Đukić, predsjednik Udruženja Jugoslovenske vojske u Otadžbini, ocjenjuje da je posljednja odluka Suda donesena pod pritiskom sadašnje vlasti.

„To je apsolutno odozgo, što bi se reklo, od dece komunizma ustrojeno. To su ljudi koji, bojim se, nemaju baš tako mnogo veze sa zbivanjima koja su se dešavala“, smatra Đukić.

Oko 3.000 ravnogoraca ostalo je bez prava na borački dodatak, invalidninu, dodatak za njegu i pomoć i ortopedski dodatak, navodi novinar Al Jazeere iz Beograda Đorđe Kostić.

„Ravnogorcima ipak ostaje pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju. Mogu da računaju i na dobijanje Ravnogorske spomenice“, dodaje on.

Tanka crvena linija

Borci Narodnooslobodilačkog rata pozdravljaju svako uskraćivanje prava četničkom pokretu. Kako kažu, istina o zvjerstvima ravnogoraca bit će poznata u trenutku kada se otvori Arhiv Srbije.

„Oni su klali svoj narod. Porili su decu u kolevci, porili su trudne žene, klali su ljude. To je sramota za srpskog ratnika, za srpskog čoveka. Ta ljaga, sramota, ostaće vekovno na tome“, kazao je Miodrag Zečević, predsjednik SUBNOR-a.

Historičarka Branka Prpa ocjenjuje da ova odluka pokazuje da nezavisno sudstvo u Srbiji ipak postoji.

Priča o izjednačavanju četnika i partizana, te rehabilitaciji Mihailovića ne bi smjela postojati, jer za nju sudeći po historiji, nema osnova.

„Mislim da se time prelazi ona tanka crvena linija između definicije onog što jeste zločin i onog što jeste žrtva. E, pobrkali su se krvnici i žrtve“, kaže Prpa.

„To je ono što ne sme da se dogodi. Ne može se to tako da se uradi postfestum, 70 godina kasnije nakon svih događaja, a da pritom duboko ne povredimo žrtve koje su proistekle iz tog vremenskog perioda.“

Godine, datumi, partizani, četnici, borbe i kohabitacija, priča je koja će uskoro biti nastavljena u Beogradu, jer se pred Višim sudom početkom naredne sedmice očekuje nastavak procesa rehabilitacije Draže Mihailovića, izvijestio je Kostić.

Izvor: Al Jazeera