Iran želi nove pregovore u Turskoj

Iran bi želio da pregovori sa svjetskim silama o nuklearnom programu te zemlje budu ponovo pokrenuti u Turskoj, ali čeka da vrijeme i mjesto sastanka budu ugovoreni, izjavio je u četvrtak šef iranske diplomatije Ali Akbar Salehi.
“Mislim da je Turska najbolje mjesto za održavanje pregovora. Ali, to se treba odigrati na mjestu koje obostrano prihvatimo”, rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim kolegom Ahmetom Davutogluom.
Salehi je kazao da je od visoke predstavnice Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, koja u pregovorima predstavlja svjetske sile, zatražio da predloži vrijeme i mjesto pregovora, kada su se nedavno nakratko sreli u Bonu.
Ured Catherine Ashton još čeka da Iran zvanično odgovori na pismo koje je predstavnica EU u oktobru 2011. godine poslala Teheranu, predlažući obnavljanje pregovora prekinujtih prije godinu, prenosi AFP.
Salehi kaže da je Catherine Ashton pitala Davutoglua da li će Turska pristati da u toj zemlji bude održan sljedeći sastanak između tzv. grupe 5 plus 1, u koju spada pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) – Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i SAD – plus nestalna članica Njemačka, i da je Davutoglu na to pristao.
Davutoglu je na konferenciji za novinare rekao da je proslijedio Iranu zahtjev Catherine Ashton da zvanično odgovori i da Turska “želi vidjeti obje strane za pregovaračkim stolom”.
Ruska inicijativa
Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad nešto ranije u četvrtak razgovarao je telefonom s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim o rješavanju spora oko iranskog nuklearnog programa, saopćio je Kremlj.

Medvedev i Ahmadinejad [AFP/Getty]
“Dmitrij Medvedev sa zadovoljstvom je primio pozitivnu ocjenu koju je iranski predsjednik dao ruskoj inicijativi – planu postupne uspostave povjerenja u iranski nuklearni program”, navodi se u saopćenju i dodaje da su se dvojica čelnika dogovorila da će nastaviti razgovore o tom pitanju.
Medvedev i Ahmadinejad razgovarali su dan nakon što su dužnosnici EU postigli preliminarni sporazum, koji je podržao SAD, o nametanju embarga na izvoz iranske nafte, koji čini 60 posto prihoda Irana, prenosi Hina.
Evropska zabrana za iransku naftu bila bi dio zajedničkoga zapadnog pritiska na Teheran da odustane od svog nuklearnog programa.
Iran tvrdi da nuklearni program ima isključivo mirnodopske svrhe, ali Zapad strahuje da bi službeni Teheran mogao proizvesti nuklearnu bombu.
SAD su na Staru godinu uvele sankcije, kojima iz američkog finansijskog sistema isključuju finansijske ustanove koje posluju s iranskom centralnom bankom.
Izvor: Agencije