Ustavni sud o spornom francuskom zakonu

Grupa francuskih senatora je zatražila od Ustavnog suda u Parizu da ocijeni da li je nedavno usvojeni zakon o zabrani negiranja navodnog zločina nad Armenima, kojeg Francuska karakterizira kao genocid,  u skladu sa ustavom, što su odmah pozdravili zvaničnici u Ankari.

Prema izvještajima agencije AFP, 72 senatora su do sada potpisala zahtjev Ustavnom sudu da ocijeni da li taj propis ugrožava ustavom zagarantirane slobode građana.

Za održavanje rasprave pred sudom dovoljan je zahtjev 60 poslanika francuskog parlamenta.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je pozdravio potez francuskih senatora da blokiraju stupanje na snagu spornog zakona, prenijela je turska državna televizija.

Usvojen većinom glasova

Francuski parlament je nedavno većinom glasova usvojio zakon po kome će se ubuduće kažnjavati zatvorskom kaznom do 12 mjeseci i novčanom kaznom od 45 hiljada eura oni koji osporavaju postojanje navodnog genocida koji je, kako navodi Francuska, prije skoro 100 godina izvršen nad Armenima na prostorima današnje Turske.

Komisija za zakone francuskog Senata odbacila je prijedlog zakona ranije ovog mjeseca, ocijenivši  da bi takav zakon bio protivan ustavnoj zaštiti slobode govora.

Mišljenje ovog tijela je neobavezujuće.

Novi zakon izazvao je oštra reagiranja Ankare koja je zamrznula odnose s Parizom i najavila nove sankcije protiv Francuske

Da bi zakon stupio na snagu treba ga potpisati i predsjednik Nicolas Sarkozy, što bi trebala biti formalnost, ukoliko ga u međuvremenu ne odbaci ustavni sud.

Kritike Sarkozyja

U Ankari posebno kritiziraju Sarkozyja, jer je, kako se tvrdi, povukao taj potez kako bi privukao glasove armenske dijaspore u Francuskoj.

Tokom rasprave u Senatu u Parizu iznesena su mišljenja da je zakon antiustavan pošto sankcionira javno iznošenje mišljenja, ali je usvojen većinom glasova.

Francuska je još 2001. godine usvojila deklaraciju da je 1915. godine, u vrijeme raspada Otomanskog carstva , izvršen navodni genocid nad Armenima.

U Jerevanu tvrde da je tada ubijeno 1,5 miliona pripadnika tog naroda i da je to bio genocid.

U Ankari, međutim, uporno osporavaju postojanje tog zločina, mada priznaju da je u tadašnjem nemirima “stradalo nekoliko stotina hiljada ” Armena.

Izvor: Agencije