Španski sudija suočen s tri optužbe

Španski sudija Baltasar Garzon, koji se proslavio pokušajima da procesuira zločine Francove diktature i zločine protiv čovječnosti počinjene i izvan njegove domovine, u utorak odgovara za zloupotrebu ovlasti, prema jednoj od triju optužnica koje su protiv “supersudije” podigle privatne osobe.

Uz demonstrante koji su došli podržati sudiju, kojeg smatraju junakom, bilo je istaknutih ličnosti iz međunarodnog prava i svijeta umjetnosti, poput filmskog režisera Pedra Almodovara, zatim predstavnika nevladinih organizacija i članova rodbine žrtava ubijenih tokom Španskog građanskog rata i Francove diktature.

Garzon je poznat po istrazi eskadrona smrti 80-ih godina, kojima se tadašnja vlada socijalista borila protiv baskijskih separatista.

Sve tri tužbe protiv Garzona su privatne, a ove sedmice odgovara na optužbe da je naredio prisluškivanje razgovora između dvojice poslovnih ljudi, uhapšenih zbog navodnog podmićivanja Narodne stranke, pobjednice izbora u novembru i njihovih advokata.

Garzon je poznat po istrazi eskadrona smrti 80-ih godina, kojima se tadašnja vlada socijalista borila protiv baskijskih separatista, i smatra se da je istraga pomogla stranci desnog centra da pobijedi na izborima 1996. godine.

U svijetu se Garzon proslavio kada je pokušao osigurati izručenje čileanskog diktatora Augusta Pinocheta 90-ih, kako bi mu se u Španiji, gdje to zakon omogućuje, sudilo za zločine vojne diktature.

Privatne tužbe

Po istom zakonu želio je suditi odgovornima za “nestale” tokom diktature u Argentini 70-ih, a u novije doba i američki zatvor Guantanamo na Kubi.

Kritičari ga optužuju da zapravo samo voli svjetla pozornice.

Zamjeraju mu kopanje po prošlosti i tvrde da je prekršio zakon o amnestiji kada je naredio istragu 100.000 nestalih osoba tokom Građanskog rata (1936-39) i diktature Francisca Franca (1939-75), što je za njega zločin protiv čovječnosti, piše agencija AFP.

Kritičari ga optužuju da zapravo samo voli svjetla pozornice.

Zbog istrage protiv Garzona je podnesena druga tužba, no on sve optužbe odbacuje, a bude li osuđen, mogla bi mu biti izrečena 20 godišnja zabrana rada, što bi značilo kraj karijere sada 56-godišnjeg sudije.

U trećem predmetu optužen je da je odustao od istrage najveće banke Santander, kada je ta banka njemu platila tečaj u New Yorku.

“Gorka je ironija da se Garzona goni u domovini zato što je u njoj pokušao primijeniti jednaka načela koja je uspješno promicao na međunarodnom nivou”, smatra Reed Brody, glasnogovornik organizacije Human Rights Watch (HRW).

Izvor: Agencije