Njemačka spašava Evropu iz dužničke krize

Vladajuća koalicija imala dovoljno vlastitih glasova (EPA)

Donji dom njemačkog parlamenta velikom je većinom odobrio jačanje fonda za pružanje pomoći članicama eurozone (EFSF) za 440 milijardi eura, kako bi se omogućilo davanje preventivnih zajmova, olakšala rekapitalizacija banaka i obavila kupovina problematičnih državnih obveznica na sekundarnom tržištu.

Ovim je njemačka kancelarka Angela Merkel dobila podršku za predložene mjere, iako je 15 poslanika Bundestaga iz njene konzervativno-liberalne koalicije bilo protiv toga.

Ipak, od 611 prisutnih poslanika, 523 su odobrila plan, 85 je glasalo protiv, a tri su ostala suzdržana. Vladajuća koalicija je tako imala dovoljno vlastitih glasova da bi prijedlog prošao i bez podrške opozicionih socijaldemokrata i članova Stranke zelenih.

Podrška opozicije

Glasanju u  Bundestagu prethodila je oštra debata između vladajuće koalicije i opozicije. Otvarajući raspravu, Volker Kauder, koji vodi Merkelinu parlamentarnu grupu konzervativaca, rekao je da je to presudni momenat u rješavanju dužničke krize u eurozoni.

“Danas u Bundestagu moramo donijeti važnu odluku za budućnost naše zemlje i budućnost Evrope”, rekao je Kauder i pozvao poslanike iz opozicije koji su se protivili mjerama, da urade ono što se očekuje od njih.

Prije nego što je glasanje počelo, glavni sekretar Hrišćansko-demokratske stranke Hermann Groehe je izjavio da će glasanje “biti tjesno”, ali da se vlada ne smije staviti u poziciju da zavisi od opozicionih socijaldemokrata i članova Stranke zelenih.

Lisa Paus iz Stranke zelenih za Al Jazeeru je izjavila da je opozicija podržala Merkelovu uprkos ogromnom neslaganju javnosti, jer su ovakve mjere neophodne.

“Skoro 70 posto Nijemaca je reklo ‘ne glasajte za ovo, recite ne’. Mi smo rekli da, zato što znamo da je to neophodno”, rekla je Pausova te nastavila: “Potrebno je da ovo uradimo, ali također znamo da nije učinkovito.” Lisa Paus je navela i to da njemački narod ne podržava jačanje fonda zato što Merkelova nije objasnila “šta to znači za ljude”.

“Ono što nam sada treba jeste da imamo kancelarku koja će ispričati cijelu priču i koja će reći šta se sve dešavalo tokom zadnjih godinu i po dana”, istaknula je Pausova te dodala: “Ako ona to ne uradi, onda je istina ono čega se ljudi plaše, a to je da će ovih 440 milijardi dolara zaista propasti.”

Stanje grčkog duga

Međunarodni revizori iz Evropske komisije, Evropske centralne banke i MMF-a trebaju početi reviziju grčkih napora za smanjenje duga. Papandreouova vlada je nedavno objavila novi paket mjera štednje, uključujući smanjenje penzija i porez na nepokretnu imovinu.

Članice eurozone su u procesu ratificiranja prijedloga iz jula, uključujući i onaj o učestvovanju privatnog sektora u smanjenju grčkog duga.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso Barroso u srijedu je predstavio nacrt prijedloga o uvođenju poreza na finansijske transakcije. Cilj je dobiti doprinos od finansijskog sektora, koji zahvaljujući izuzimanju od obaveze plaćanja PDV-a uživa fiskalne povlastice.

Na ovaj način porez bi mogao osigurati godišnje prihode u rasponu od 30 do 50 milijardi eura. Za usvajanje ovog prijedloga, koji bi stupio na snagu početkom 2014. godine, potrebno je odobrenje svih zemlja članica EU.  

Izvor: Al Jazeera i agencije