Italijanski Senat prihvatio krizni budžet

Zastupnici gornjeg doma italijanskog parlamenta – Senata u četvrtak su odobrili prijedlog kriznog budžeta vrijedan 33 milijarde eura, čime je taj budžet premijera Marija Montija, kojim bi treća najveća evropska ekonomija trebala vratiti povjerenje tržišta, definitivno stupio na snagu.

U glasanju o povjerenju vladi, sazvanom kako bi se ubrzao postupak potvrde budžeta, Senat je u omjeru 257-41 glasao za budžet.

‘Senat zaključuje brz, odgovoran i složen posao… na projektu izrađenom u krajnjoj hitnosti i zbog kojeg će se Italija moći visoko uzdignute glave suočiti s ozbiljnom europskom krizom’, rekao je Monti senatorima uoči glasanja.

Paket mjera, koji uključuje smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza i penzionu reformu, trebao bi preokrenuti trend pada povjerenja tržišta prema Italiji, zbog kojeg je cijena posuđivanja svježeg novca toj zemlji došla na neodrživi nivo.

“Senat zaključuje brz, odgovoran i složen posao… na projektu izrađenom u krajnjoj hitnosti i zbog kojeg će se Italija moći visoko uzdignute glave suočiti s ozbiljnom europskom krizom”, rekao je Monti senatorima uoči glasanja.

Predsjednik vlade, imenovan prije samo pet sedmica kako bi zemlju izvukao iz krize, rekao je da će se vlada, nakon što je štednim budžetom udarila na golemi italijanski državni dug, uskoro posvetiti drugom najvećem problemu u zemlji, povećanju ekonomskog rasta, koji je cijelu deceniju gotovo stagnirao na stopi od 0,4 posto na godinu.

“Izbor svih članica Evropske unije (EU) mora biti ostvarivanje stabilnog rasta, zaposlenost i povezanost”, dodao je on.

Najveći evropski problem

Ulagači su u julu u središte pažnje gurnuli upravo ta dva faktora, zbog čega su kamate na italijanske državne obveznice skočile u nebo i Italiju pretvorile u najveći evropski problem.

Njemačka, kao zemlja s najvećim pojedinačnim doprinosom evropskim finansijama, insistirala je upravo na ostvarivanju fiskalne discipline kod zemalja pogođenih dužničkom krizom, iako su ne samo one već i brojni ekonomski stručnjaci izrazili strahovanja da će te mjere, budu li preoštre, uništiti svaku mogućnost ekonomskog rasta.

‘Još nam predstoji mnogo posla da bismo oslobodili italijansku privredu od kočnica koje su dugo vremena ograničavale njen rast’, naveo je premijer.

Monti smatra da će tržišta u konačnici pozitivno reagirati na italijanske napore, tvrdeći da će učinke koje će mjere štednje imati na ekonomski rast amortizirati niže kamatne stope.

“Još nam predstoji mnogo posla da bismo oslobodili italijansku privredu od kočnica koje su dugo vremena ograničavale njen rast’, naveo je premijer.

Vlada u Rimu planira reformu tržišta rada i liberalizaciju protekcionističkih lobija, u kojima, između ostalih, učestvuju taksisti i apotekari, ali se suočava sa snažnim protivljenjem centralno-ljevičarskih partija i moćnih sindikata.

Izvor: Agencije