Rješavanje krize će trajati godinama

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da su evropski narodi u procesu stvaranja “fiskalne unije” s rigoroznim nadzorom kako bi se borili protiv dužničke krize u eurozoni.
Ona je pred donjim domom njemačkog parlamenta petak kazala da se dužnička kriza ne može riješiti u jednom naletu, već kroz dugoročni pristup, koji se oslanja na jače fiskalne integracije.
Onaj koji je u početku najbrži nije nužno najuspješniji
“Mi ne govorimo fiskalnoj uniji, mi je počinjemo stvarati”, rekla je.
Angela Merkel je dodaje da će to biti “fiskalna unija sa strogim pravilima, barem za eurozonu”.
“Rješavanje dužničke kriza je proces, a taj proces će trajati godinama”, kazala je.
“Učesnici u maratonu često kažu da trka postaje teška na 35. kilometru, ali također kažu da je postizanje cilja moguće ako ste svjesni punog izazova od samog početka i pristup skladu s tim. Onaj koji je u početku najbrži nije nužno najuspješniji. To je onaj koji je svjestan onoga što je podrazumijeva trčanje cijele staze”, rekla je kancelarka.
Angela Merkel će u pondjeljak otputovati u u Pariz, na razgovore s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem o krizi eurozone.
Slijede teška vremena
Ovaj sastanak bit će održan uoči samita evropskih čelnika u Bruxellesu 9. decembra, gdje će na dnevnom redu biti moguće promjene sporazuma Evropske unije (EU).
Sarkozy je u četvrtak navečer izjavio da će Francuska i Njemačka uložiti zajedničke napore da stvore novi ugovor koji bi obezbijedio čvrstu budžetsku disciplinu u prezaduženoj eurozoni.
On je govorio pred oko 5.000 pristalica u Tuluzu, gradu na jugu Francuske, i saopćio da će se u ponedeljak sastati s Angelom Merkel da bi dogovorili i najavili zajednički plan koji će iznijeti na samitu EU 8. i 9. decembra, prenosi AFP.
Francuski lider je upozorio da razvijeni svijet ulazi u “novi ekonomski ciklus”, u kome dominira pitanje smanjenja duga, i ukazao da slijede teška vremena.
Banka Emgelske [AFP-Getty]
King je naveo da je Banka Engleske pripremila plan u slučaju da dođe do raspada zone eura.
Prema AFP-u, Njemačka snažno podržava stav ECB, navodeći da je prvi uslov za rješavanje krize uvođenje “gvozdenog federalnog” modela za kontrolu državnih budžeta i ekonomskih reformi kako bi bio podstaknut privredni rast.
Kancelarka Merkel treba iznijeti svoju viziju kako bi EU u budućnosti trebala funkcionirati, kao i uslove koje njena zemlja traži u govoru pred donjim domom njemačkog parlamenta.
Analitičari britanske firme Moneycorp naveli su da su tržišta “oduševljeno” odreagirala na zajednički potez centralnih banaka, vjerujući da je to sigurno “dio nove i odlučne akcije za gašenje evropske dužničke krize”.
Euro na uslovnoj slobodi
Moneycorp je, međutim, upozorio da “evropski lideri imaju vremena do samita sljedećeg vikenda da iznesu plan u koji će investitori povjerovati. Do tada, euro je na uslovnoj slobodi.”
Tenzija na berzama je, ipak, i dalje velika uslijed neizvjesnosti da li su evropski lideri sposobni u roku od devet dana pronaći uvjerljivo i realno rješenje za zaustavljanje krize, koja sada prijeti samom opstanku EU i globalnom finansijskom sistemu.
Njemačka i Francuska su upozorile da će, ukoliko italijanski dug postane neodrživ, doći do raspada eurozone.
Ministri finansija 17 zemalja koje kao valutu koriste euro zatražili su od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da preuzme centralnu ulogu u osiguravanju garancija na dugove eurozone, priznajući da njihov fond za spašavanje neće biti dovoljan, čak i poslije proširenja koje je dogovoreno ove sedmice.
Raspad eurozone mogao izazvati ‘eksploziju’ u EU te vratiti tamne sjenke sukoba iz prošlosti
Veliku važnost sljedećeg samita EU naglasio je i evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn, koji je izjavio da će “ekonomska i monetarna unija morati biti ostvarena kroz mnogo dublju integraciju, ili ćemo morati prihvatiti postepenu dezintegraciju EU, koja postoji duže od pola vijeka”.
Ministar vanjskih poslova Francuske Alain Juppe također je upozorio da bi raspad eurozone mogao izazvati “eksploziju” u EU te vratiti tamne sjenke sukoba iz prošlosti.
Ključno pitanje je da li će i u kojoj mjeri Njemačka i Francuska, koje su stubovi EU i eurozone, povesti ostale članice ka novom poretku EU, a posebno ka prebacivanju budžetskog suvereniteta na centralno tijelo.
Izvor: Al Jazeera i agencije