Svijet ožalošćen odlaskom Vaclava Havela

Bivši češki predsjednik Vaclav Havel preminuo je danas poslije komplikacija izazvanih bolešću, javlja Reuters, pozivajući se na Češku televiziju. Umro je jutros u 75. godini, u snu, prenose češki mediji i to od komplikacija izazvanih dugom bolešću.

Češke vođe i strani političari u nedjelju su izrazili žalost zbog smrti Vaclava Havela, disidenta, pisca i predvodnika Plišane revolucije 1989. kojom je bez nasilja srušen komunizam u nekadašnjoj Čehoslovačkoj.

Vaclav Klaus, Havelov politički suparnik koji ga je 2003. zamijenio na dužnosti predsjednika Češke, Havela je nazvao “simbolom nove ere češke države”. Premijer Petr Necas nazvao ga je “simbolom 1989.” i čovjekom koji je “za svoju zemlju uradio golemi posao”.

Veliki borac

Slovačka premijerka Iveta Radičova rekla je da je Havel bio taj koji je “otvorio vrata svijetu nakon 1989.”

U susjednoj Poljskoj, začetnik “Solidarnosti” i bivši predsjednik Lech Walesa nazvao je Havela “velikim borcem za slobodu nacija i demokraciju”.

“Velika je to šteta i veliki gubitak. Bio je velikih teoretičar našeg vremena i njegov će mudar glas jako nedostajati Europi, naročito sada kad prolazi kroz ozbiljnu krizu”, kazao je Lech Walesa koji je kao i Havel, nekadašnji disident, postao šef države s padom komunizma u te dvije zemlje 1989.

“Bio je veliki zagovornik borbe za slobodu, demokraciju i oslobođenje od komunističkog jarma. Šteta da više nije s nama, molit ću se za njegovu dušu”, izjavio je Walesa.

Bivša američka državna tajnica i Havelova bliska prijateljica, podrijetlom iz Češke, Madelaine Albright, je kazala da je Havel pridonio da se Česi osjećaju ponosno kao narod.

“Za mnoge ljude na svijetu riječ Havel i Čeh znače isto”, rekla je Albright.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je odrasla u komunističkoj istočnoj Njemačkoj, kazala je da “njegova predanost slobodi i demokraciji nezaboravna, kao što je i njegova čovječnost”. U poruci kolegi Klausu je napisala: “I mi Nijemci mu puno toga dugujemo. Zajedno s vama, oplakujemo odlazak jednog velikog Europljana”.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle nazvao je u nedjelju “pionirom ujedinjenja” Europe bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela.

Havel je “bio duh češke revolucije”, kazao je šef njemačke diplomacije. “Bez njega bi buđenje demokracije u istočnoj Europi bilo nezamislivo”, dodao je ministar.

“Njemački narod dijeli tugu češkog naroda”, zaključio je Westerwelle.

Austrijski predsjednik Heinz Fischer je uputio sljedeću poruku: “Sa smrću Vaclava Havela, okončao se impresivan život velikog Europljana, pisca i humanista”.

Predsjednik Europskog parlamenta Poljak Jerzy Buzek pozdravio je uspomenu na bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela te odao počast “prijatelju” i “heroju Plišane revolucije”.

“Bio je i ostat će heroj”, dodao je on. “Oplakivat će ga u Republici Češkoj i Slovačkoj, ali na i cijelom europskom kontinentu čijem ujedinjenu je pridonio”, izjavio je on.

Havel je simbol ponovnog rađanja demokratije u istočnoj Europi. Zvan “predsjednik-filozof”, utkao je teatar u politiku kako bi mirno priveo kraju eru komunizma i postao heroj epske borbe za okončanje Hladnog rata, javila je Hina.

Češki političar i bivši disident u vrijeme komunističkog režima Vaclav Havel rođen je u Pragu u imućnoj obitelji koja je pod komunističkim režimom sve izgubila.

Srednjoškolsko obrazovanje mu nije dozvoljeno jer je etiketiran kao “previše buržujski”, ali je kasnije pohađao večernje kurseve, dok je danju radio kao laboratorijski tehničar.

Dobitnik je Fulbrightove nagrade za književnost, bio je radnik u pozorišnoj radionici scenskog namještaja, radnik u pivovari i zatvorenik, a predsjednikom je postao nakon uporne borbe za ljudska prava koja mu je donijela velik ugled kako među svojim sunarodnjacima tako i u svijetu.

Početak borbe

Pisao je pozorišne komade dajući svoj obol reformama koje su liberalizirale državu i pokušavale smanjiti sovjetski pritisak.

Sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. zaustavila je reforme i liberalizaciju društva što je ujedno označilo i početak Havelove borbe za ljudska prava.

Izdržavajući se radom u pivnici Havel je objavio bezbroj članaka i eseja u književnim i pozorišnim listovima koji su se tajno distribuirali.

Njegovo pisanje nije se svidjelo ondašnjim vlastima te su mu one ponudile da napusti zemlju.

Havel je to odbio riječima:

“Rješenje ljudskih prava nije u tome da napustimo zemlju”.

Komunističkom režimu rugao se nazivajući ga “Apsurdistanom”.

Zajedno sa stotinjak čeških intelektualaca 1977. pomogao je u stvaranju dokumenta nazvanog Povelja 77, kojim se od vlasti tražilo da osiguraju građanima osnovna ljudska prava.

Uhapšen je prije nego je Povelja 77 dospjela do šire javnosti.

Naredne 1978. suđeno mu je, a nakon završenog sudskog postupka proglašen je krivim i osuđen na četiri i po godine zatvora zbog povezanosti sa skupinom zvanom Komitet za obranu nepravedno proganjanih.

Iz zatvora je pušten 1983., ali je 1989. proveo još devet mjeseci u zatvoru zbog sudjelovanja u demonstracijama. Te je godine Građanski forum pokrenuo tzv. Plišanu revoluciju zahtijevajući, na čelu s Havelom i drugim oporbenim vođama, bezuvjetnu ostavku predsjednika Gustava Husaka.

Sam Havel je, međutim, uvijek naglašavao da je u duši umjetnik, a ne aktivist.

“Nikada nisam želio biti politički pisac. Mislim da su dobri umjetnici i dobra umjetnost, posebno dobar teatar, uvijek politični – ne zato jer dobri pisci i dobri redatelji žele biti politični, već stoga jer je to u srži teatra”, kazao je jednom Havel.

Nakon Husakove ostavke, novim, devetim po redu predsjednikom Čehoslovačke imenovan je Vaclav Havel.

Dva je puta stupao u bračne vode, prva supruga mu je bila Olga, a nakon njezine smrti vjenčao se s glumicom Dagmar Veškrnovom.

Nakon povlačenja s mjesta češkog predsjednika bavio se pisanjem.

Prošlu subotu mu je u posjet došao njegov dugogodišnji prijatelj, “Njegova Svetost” Dalai Lama, kojeg je u januaru 1990. primio u službeni državni posjet, izazvavši bijes Pekinga.

Havel je oštro i kontinuirano napadao Kinu zbog kršenja ljudskih prava na Tibetu.

Nekoliko je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir i skupio je brojna priznanja za svoj rad kao globalni ambasador savjesti, braneći “pogažene” od Darfura do Mianmara.

Poznato je da je još 1996. Havelu bio dijagnosticiran rak pluća.

Češka je televizija vijest o smrti prenijela tijekom intervjua s premijerom Petrom Necasom, prenosi Reuters.

Kao predsednik organizacije Civilni forum, bio je jedan od onih sa kojima su komunisti morali pregovarati.

Ambasador savjesti

Havel je od 1989. do 1992. bio deveti predsjednik Čehoslovačke, a od 1993. do 2003. bio je predsjednik Češke u dva mandata.

Bio je meta kritika i kontroverzi, posebno jer je ukinuo smrtnu kaznu.

Kao borac za ljudska prava dobio je mnoge nagrade, među kojima i onu Amnesty Internationala – Ambasador savjesti.

Rođen je 5. oktobra 1936. godine u Pragu, u porodici preduzetnika i intelektualaca.

Već kao tinejdžer, objavljivao je drame koje su postavljane na scenu i donijele su mu i međunarodni prestiž.

Bio je aktivan učesnik pokreta Praško proljeće 1968. godine. Zbog toga su ga vlasti proganjale, a najduže je u zatvoru proveo četiri godine.

Posle pada Berlinskog zida, bio jedan od ključnih ljudi pokreta Plišana revolucija.

Izvor: Agencije