Sporazum o formiranju vlade u Belgiji
U Belgiji je postignut sporazum o formiranju nove vlade. Nakon 535 dana pregovora, socijalisti, demohrišćani i liberali postigli su kompromis.
Razlog za neočekivani dogovor je, po svemu sudeći, odluka Agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga Standard and Poors da smanji rejting Belgije.
Ovaj dogovor, pored ostalog, predviđa reforme poreskog sistema, tržišta rada i penzionog sistema kao i manje izdataka iz državnog budžeta. Nova vlada može početi sa radom nakon što dobije podršku Parlamenta.
Glavni spor
Kako živjeti bolje, imati viši standard. To najviše brine jednog Belgijanca. Stranački nesporazumi uglavnom su rezervisani za sjedište Parlamenta. Sve dok političari ne štete ekonomiji.
Ko više novca daje u zajedničku kesu i jeste glavni spor između bogatijeg sjevera – Flandrije i nešto siromašnije frankofone Valonije na jugu, javio je reporter Al Jazeere Saša Delić.
Odsustvo zajedničkog političkog jezika flamanskih i valonskih stranaka malo zanima Jeniffer koja radi u briselskoj prodavnici čokolade.
“Nama su važni turisti. A, oni nemaju veze sa politikom u Belgiji. Ovdje govorimo francuski, holandski, engleski. Pomalo sve jezike. Ne obraćamo previše pažnju na to”, kazuje.
Mladi Flamanac Werner brine zbog toga što je manje turista iz Amerike. Politika mu je u drugom planu.
“Moj maternji je holandski, govorim ga sa roditeljima. No, imam puno prijatelja koji govore francuski, njemački. Nije nas zapravo briga – jedna smo država. Imamo različita mišljenja, ali ta su mišljenja samo politička”, ističe Werner van Horenbik, prodavač čokolade.
Uz državnu, saveznu Vladu, u Belgiji funkcionišu još tri druge vlade – Valonije, Flandrije i prijestonice Brisela. One imaju najviše utjecaja na život građana. A kada je važno pitanje pred državnom, federalni Parlament ima rješenje.
“Parlament postoji. Ne postoji većina. Ali su se formirale većine oko raznoraznih pitanja. Kada je to bilo bitno, da se ovlasti tehnička vlada, naročito na međunarodnom planu da nešto uradi“, kaže Radomir Diklić, ambasador Srbije u Belgiji.
Što se tiče površine, Belgija nije velika država, negdje oko 30 hiljada kvadratnih kilometara. Na tom prostoru živi oko deset miliona ljudi. Ne čudi jer je ovo jedna od nabogatijih država u EU.
Ekonomska situacija
No, u Belgiji znaju reći – građani su bogati, a država zadužena. Otprilike 97 posto u odnosu na bruto nacionalni dohodak. Kažu da to nije sporno ako zemlja može vraćati kredite.
“Ekonomska situacija kod nas nije loša. Bilo je otpuštanja kao kod svih, ali u isto vrijeme nastavili smo kao i prije bilježiti napredak na određenim poljima“, kaže Christian Laporte, novinar Libre Belgique.
Od 2015. godine federacija treba da se mijenja nakon što budu usvojeni potrebni zakoni. Okvirni dogovor na belgijski način postoji – niko ne dobije sve, niko ne izgubi sve, kaže novinar Al Jazeere Saša Delić.
Izvor: Al Jazeera