Ruska sonda za Mars skrenula s kursa

Ruska bespilotna svemirska letjelica koja se zaputila ka jednom od mjeseca koji orbitiraju oko Marsa nije uspjela zadržati pravi kurs nakon lansiranja, prenijela je novinska agencija Interfax izjavu šefa svemirske agencije Rusije Roskosmos.

Vladimir Popovkin, prvi čovjek Roskosmosa, danas je kazao kako se nije upalio motor sonde Phobos-Grunt nakon što je dostigla Zemljinu orbitu.

On je istakao da su problemi sa paljenjem rezultat greške sistema orijentacije letjelice.

Sonda je imala misiju da donese uzorke tla sa Phobosa, jednog od mjeseca oko Marsa.

Na forumu zvanične internet stranice misije, Anton Ledkov, zvaničnik Ruskog instituta za istraživanje svemira, kazao je kako nije primljena telemetrija sa svemirske letjelice.

Rok tri dana

Međutim, Popovkin je rekao kako su naučnici i dalje u kontaktu s njom i da imaju tri dana da je vrate na pravi kurs prije nego se potroše baterije letjelice, prenosi Interfax.

„Motor se nije upalio, nije došlo ni do prvog, niti drugog paljenja. To znači da letjelica nije mogla odrediti svoj azimut uz pomoć zvijezda“, citirala ga je agencija.

Letjelica je lansirana u srijedu, u 2:16 sati po lokalnom vremenu iz kosmodroma Baikonur u Kazahstanu, ustanove koju Rusija iznajmljuje.

Ruska federalna svemirska agencija je objavila kako se letjelica uspješno odvojila od nosača 11 minuta kasnije.

Trebalo je nekoliko sati da robotizirana sonda izvede seriju preliminarnih manevara prije nego se zapusti ka Marsu.

U povratku je letjelica trebala donijeti do 200 grama tla sa Phobosa, a povratak je bio planiran za august 2014. godine.

Analitičar iz Sydneya Morris Jones za Al Jazeeru je kazao kako nije jasno koje tačno probleme ima letjelica.

„Oni smatraju da možda postoji problem sa računarima. Umjesto resetiranja, možda će morati dodati nove koordinate i nove komande. Ako je to sve što bi trebalo vratiti sondu na put misije, onda je to dobra stvar“, kazao je.

Misija, vrijedna 170 miliona američkih dolara, je trebala biti prvi ruski međuplanetarni potez još od vremena SSSR-a. Ranija robotizirana misija na Mars 1996. godine je završila neuspjehom, jer se letjelica srušila u Tihi okean nakon kvara motora.

Posljednja misija je trebala biti realizirana još u oktobru 2009., ali je odgođena, jer sonda nije bila spremna na vrijeme.

Svemirska letjelica od 13,2 tone je najteža do sada od svih lansiranih. Najveći dio mase se odnosi na gorivo letjelice koju je napravila moskovska kompanija NPO Lavochkin.

Prethodni neuspjesi

Ista firma je kreirala letjelicu koja je zakazala 1996. godine, a dvije njezine sonde koje su lansirane 1988. i trebale stići do Phobosa su također zakazale. Jedna je izgubljena nekoliko mjeseci nakon lansiranja zbog greške kontrolora, dok je kontakt s njenom „blizankom“ izgubljen dok je bila u Marsovoj orbiti.

Viktor Khartov, šef NPO Lavochkina, opisao je trenutnu misiju kao vitalnu za održanje ruske tehnološke ekspertize u robotiziranim misijama ka drugim planetama.

„Ovo je praktično posljednja šansa da osobe koje su učestvovale u prošlom projektu podijele svoje iskustvo s novom generacijom i tako održe kontinuitet“, rekao je Kharov prije lansiranja, prenosi Interfax.

„Ukoliko ne uspije, to će biti veliki udarac za Rusiju jer nije pokušala doći do Marsa od 1996. godine, a i posljednji pokušaj je bio neuspješan. Prema tome, Rusi nisu imali uspješnu misiju ka Marsu od raspada Sovjetskog Saveza“, smatra analitičar Jones.

„Skoro da se može pomisliti da su misije za Mars nekako ureknute jer propadaju iz raznih razloga. Rakete se pokvare, letjelice se pokvare, kontrolori pošalju pogrešne komande – bilo koji od ovih razloga je prekinuo misiju za Mars u nekom dijelu historije.“

Izvori: Al Jazeera i agencije